Bitrak za SET Trebinje: Energetska tranzicija nije samo pitanje proizvodnje, već i sposobnosti sistema da energiju efikasno koristi

Nikola Bitrak, izvršni direktor kompanije COLENCO Ltd. iz Skoplja, iza sebe ima više od dvije decenije iskustva u energetskom sektoru, tokom kojih je učestvovao u razvoju elektroenergetske infrastrukture, planiranju mreža, izradi dugoročnih investicionih strategija i projektima energetske tranzicije i dekarbonizacije. Njegovo profesionalno iskustvo obuhvata razvoj rješenja za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, kao i strateško planiranje elektroenergetskih sistema u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena i sve većih zahtjeva za integracijom obnovljivih izvora energije.

Kao predstavnik kompanije COLENCO, partnera Samita energetike Trebinje, Bitrak ukazuje na ključne izazove i razvojne mogućnosti energetskog sektora regiona, ističući da uspjeh energetske tranzicije ne zavisi samo od izgradnje novih proizvodnih kapaciteta već i od modernizacije elektroenergetskih mreža, razvoja skladištenja energije, povećanja fleksibilnosti sistema i stvaranja uslova za održive investicije. Posebno naglašava značaj regionalne saradnje, kvalitetnog strateškog planiranja i razvoja stručnog kadra, ali i potrebu da se kroz stručne skupove poput SET-a otvori više prostora za konkretne investicione inicijative i praćenje rezultata projekata.

U razgovoru za SET Trebinje, Nikola Bitrak govori o najvećim izazovima energetske tranzicije, mogućnostima za razvoj energetike u regionu, ulozi stručnih skupova u povezivanju ključnih aktera i temama koje bi trebalo da obilježe naredna izdanja Samita.

SET Trebinje: Kao CEO kompanije COLENCO, iza sebe imate više od dvije decenije iskustva u energetici. Koji su projekti i profesionalni izazovi najviše oblikovali Vaš pogled na razvoj energetskog sektora?

Bitrak: Energetski sektor prolazi kroz suštinsku transformaciju, koju pokreću dekarbonizacija i prelazak sa centralizovane proizvodnje električne energije na sve decentralizovanije energetske sisteme. Ova transformacija mijenja način na koji elektroenergetsku mrežu treba planirati, razvijati i njome upravljati. Tehnološki napredak odvija se brže nego što postojeća infrastruktura može da prihvati i integriše nova rješenja, što istovremeno otvara značajne mogućnosti, ali donosi i ozbiljne tehničke izazove.

Pored iskustva u razvoju postrojenja za proizvodnju električne energije i objekata za prenos i distribuciju, COLENCO se bavi izradom master planova elektroenergetskih mreža, dugoročnih investicionih strategija i planova dekarbonizacije. Naše iskustvo pokazuje da tradicionalni pristupi planiranju elektroenergetskih sistema više nisu dovoljni. Mreže moraju da se razvijaju kako bi mogle da prihvate nove tehnologije proizvodnje, promijenjene tokove električne energije i sve složenije zahtjeve u pogledu upravljanja sistemom.

Jedna od najvažnijih lekcija jeste da se energetski sistemi ne mogu planirati izolovano. Nacionalne mreže moraju se razvijati uz jasno razumijevanje svoje uloge u širem regionalnom elektroenergetskom sistemu. To zahtijeva snažniju regionalnu saradnju, bolju koordinaciju između operatora prenosnih sistema (TSO) i operatora distributivnih sistema (DSO), kao i integrisaniji pristup planiranju infrastrukture.

Budućnost energetskog sektora zasniva se na povezivanju naprednih tehnologija, digitalizacije, sigurnosti mreže i dugoročnog strateškog planiranja. To su ključni preduslovi za izgradnju otpornih, fleksibilnih i međusobno povezanih elektroenergetskih sistema koji mogu da odgovore na zahtjeve energetske tranzicije.

SET Trebinje: COLENCO danas radi na projektima koji obuhvataju obnovljive izvore energije, elektroenergetske mreže, energetsku tranziciju i dekarbonizaciju. Koje oblasti trenutno vidite kao najveću priliku za razvoj energetike u regionu?

Bitrak: Jedna od najvećih razvojnih prilika, ali istovremeno i jedan od najhitnijih prioriteta, jeste razvoj i modernizacija elektroenergetskih mreža kako bi se omogućila integracija obnovljivih izvora energije.

Posljednjih godina u regionu je primjetan značajan interes investitora za projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije. Međutim, kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora razvijaju se znatno brže od infrastrukture potrebne za njihovo priključenje i integraciju u elektroenergetski sistem. Zbog toga se mnogi projekti suočavaju sa kašnjenjima i preprekama u realizaciji, usljed nedovoljnih kapaciteta mreže, ali i dužih rokova potrebnih za planiranje i izgradnju mrežne infrastrukture.

Zato je neophodno da se fokus postepeno pomjeri sa samog povećanja instalisanih kapaciteta obnovljivih izvora na razvoj energetskog sistema koji može efikasno da prihvati, reguliše i iskoristi tako proizvedenu električnu energiju.

To otvara značajne mogućnosti za ulaganja u jačanje mreže, skladištenje energije, hibridne sisteme obnovljivih izvora i tehnologije koje povećavaju fleksibilnost i adekvatnost elektroenergetskog sistema. Posebnu pažnju treba posvetiti rješenjima koja omogućavaju balansiranje sistema, odgovaraju na zahtjeve za brzim promjenama proizvodnje i potrošnje te unapređuju operativnu fleksibilnost prenosnih i distributivnih mreža.

U konačnici, uspjeh energetske tranzicije ne bi trebalo mjeriti isključivo brojem instalisanih megavata, već sposobnošću elektroenergetskog sistema da pouzdano, efikasno i ekonomski održivo integriše proizvodnju iz obnovljivih izvora.

SET Trebinje: Iz Vaše perspektive, šta je danas najveći izazov za kompanije koje žele da uspješno prate ubrzanu energetsku tranziciju – tehnologija, investicije, regulativa ili nedostatak stručnog kadra?

Bitrak: Ne bi bilo opravdano izdvojiti samo jedan od ovih faktora, jer najveći izazov leži upravo u njihovoj međusobnoj povezanosti. Tehnologija, finansiranje, regulativa i ljudski resursi moraju se razvijati paralelno kako bi kompanije mogle uspješno da se prilagode energetskoj tranziciji.

Kompanije bi trebalo da razvijaju dugoročne energetske strategije prilagođene svojim potrebama, sa fokusom na sigurnost snabdijevanja, efikasnije korišćenje resursa i veći stepen energetske samostalnosti. Ulaganja u tehnologije kao što su baterijski sistemi za skladištenje energije, solarna termalna rješenja, solarno hlađenje i primjena vodonika, kao i sistemi za upravljanje energijom i optimizaciju potrošnje, treba procjenjivati u skladu sa specifičnim operativnim potrebama i dugoročnim ciljevima svakog poslovnog subjekta.

Istovremeno, regulatorni okviri moraju da se razvijaju kako bi podržali primjenu ovih tehnologija i omogućili inovativne poslovne i investicione modele.

Pristup finansiranju postaje sve zahtjevniji. S obzirom na veliki broj energetskih projekata koji su u fazi razvoja, finansijske institucije sve više pažnje posvećuju stepenu pripremljenosti projekta, tehničkoj izvodljivosti, komercijalnoj održivosti i njegovoj dugoročnoj sposobnosti da obezbijedi pouzdane prihode i otplatu finansijskih obaveza.

U tom kontekstu, investitori bi trebalo da se fokusiraju ne samo na instalisanu snagu, izraženu u megavatima, već i na stvarno isporučenu električnu energiju i njenu tržišnu vrijednost, izraženu u megavat-satima. Projekti koji obezbjeđuju predvidljiviju proizvodnju, veću fleksibilnost i bolju usklađenost sa zahtjevima tržišta i elektroenergetske mreže vjerovatno će imati povoljniju poziciju prilikom obezbjeđivanja finansiranja.

Zbog toga snažno preporučujemo izradu sveobuhvatnih studija izvodljivosti, pripremljenih u skladu sa zahtjevima finansijskih institucija, koje se zasnivaju na dugoročnom modelovanju tržišta električne energije i elektroenergetskih mreža. Takve studije moraju uzeti u obzir buduće scenarije, regionalna kretanja na tržištu, cijene električne energije i emisija CO₂, troškove goriva i dostupnost resursa, umjesto da se oslanjaju isključivo na trenutne uslove.

Međutim, jednako ozbiljan izazov u cijelom regionu predstavlja nedostatak kvalifikovanih stručnjaka. Stručno znanje u energetici ne može se razviti preko noći, posebno u okruženju koje obilježavaju kontinuirane tehnološke promjene.

Obrazovni programi na univerzitetima i tehničkim školama moraju se prilagođavati novim potrebama, uz veći naglasak na praktičnom iskustvu i multidisciplinarnom znanju. Vještačka inteligencija može biti vrijedan alat podrške, ali ne može zamijeniti stručno rasuđivanje i ekspertizu potrebne za donošenje složenih inženjerskih odluka i strateško planiranje energetskog sektora.

Kompanije zato moraju ulagati ne samo u tehnologije već i u ljude, kroz kontinuirane obuke, profesionalno usavršavanje i učešće u međunarodnim i regionalnim projektima. Razvoj nove generacije energetskih stručnjaka jednako je važan kao i razvoj same infrastrukture.

SET Trebinje:COLENCO je partner Samita energetike Trebinje. Šta je prepoznato kao vrijednost SET-a i zbog čega je ovaj događaj važan za kompanije i stručnu javnost u regionu?

Bitrak: Samit energetike Trebinje pozicionirao se kao jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u energetskom sektoru regiona. Njegova vrijednost ne ogleda se samo u kvalitetu i aktuelnosti tema koje se obrađuju već i u sposobnosti da okupi iskusne stručnjake, donosioce odluka, investitore i kompanije koje aktivno učestvuju u oblikovanju energetske tranzicije.

Ono što SET izdvaja jeste visok nivo angažovanosti učesnika. Diskusije ne ostaju ograničene na formalna izlaganja, već podstiču otvorenu razmjenu iskustava, praktičnih znanja i različitih pogleda na izazove sa kojima se energetski sektor suočava.

Tokom godina, Samit je potvrdio svoju vrijednost i kao platforma za profesionalno povezivanje, uspostavljanje dugoročnih partnerstava i razmjenu znanja koja se kasnije mogu pretočiti u konkretne projekte.

Posebnu dimenziju događaju daje i sam grad domaćin. Trebinje, sa svojom toplinom i gostoprimstvom, stvara prijatnu atmosferu koja podstiče učesnike na aktivno učešće tokom cijelog Samita i otvara prostor za sadržajne razgovore i profesionalno povezivanje i izvan zvaničnog konferencijskog programa.

Za COLENCO, SET predstavlja važnu priliku za razmjenu stručnih znanja, jačanje regionalne saradnje i neposredan dijalog sa institucijama i kompanijama koje usmjeravaju razvoj energetskog sektora.

SET Trebinje: SET iz godine u godinu okuplja sve veći broj energetskih stručnjaka, kompanija i institucija iz regiona i Evrope. Koliko su ovakvi skupovi važni za povezivanje ljudi, razmjenu iskustava i pokretanje konkretnih projekata?

Bitrak: Događaji poput SET-a imaju ključnu ulogu u pretvaranju stručnog dijaloga u konkretne poslovne prilike i projekte. Razmjena znanja i iskustava između zemalja, kompanija i institucija pomaže u prepoznavanju zajedničkih izazova, razmatranju inovativnih rješenja i uspostavljanju partnerstava koja nadilaze okvire samog konferencijskog događaja.

Jedna od najvećih prednosti SET-a jeste sposobnost da okupi različite aktere energetskog sektora, uključujući privatne investitore, finansijske institucije, konsultantske kompanije, javna energetska preduzeća, operatore prenosnih i distributivnih sistema i donosioce odluka. Takva raznovrsnost stvara dragocjen prostor u kojem se tehnički izazovi, investicioni prioriteti i regulatorne promjene mogu sagledati iz više različitih perspektiva.

Za COLENCO je učešće na SET-u od njegovog prvog izdanja imalo poseban značaj. Tokom godina uspostavili smo i ojačali odnose sa regionalnim i međunarodnim partnerima, kompanijama i finansijskim institucijama, čime smo proširili svoju profesionalnu mrežu i unaprijedili razumijevanje promjena u energetskom sektoru.

Izuzetno cijenimo mogućnosti za razmjenu znanja i saradnju koje nam je SET pružio. Te veze nisu samo profesionalni kontakti već mogu postati temelj novih inicijativa, partnerstava i projekata koji neposredno doprinose razvoju energetskog sektora regiona.

SET Trebinje: Energetska tranzicija regiona zahtijeva velika ulaganja u obnovljive izvore, mreže, skladištenje energije i digitalizaciju. Koje teme biste voljeli da budu još snažnije zastupljene na narednim izdanjima SET-a?

Bitrak: Naredna izdanja SET-a trebalo bi da posvete veću pažnju balansiranju elektroenergetskog sistema, njegovoj fleksibilnosti i adekvatnosti, posebno u kontekstu sve većeg udjela obnovljivih izvora energije.

Iako se do sada dosta pažnje posvećivalo povećanju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, sve je važnije baviti se izazovima održavanja ravnoteže između proizvodnje i potrošnje. Energetska tranzicija ne podrazumijeva samo proizvodnju veće količine električne energije iz obnovljivih izvora već i obezbjeđivanje dovoljne fleksibilnosti sistema kako bi se prilagodio promjenljivoj proizvodnji i promjenama u obrascima potrošnje.

Jedno od posebno važnih pitanja jeste podsticanje fleksibilne potrošnje. U sistemima sa visokim udjelom obnovljivih izvora energije, periodi viška proizvodnje i niske potrošnje mogu stvoriti značajne operativne izazove, uključujući potrebu za smanjenjem proizvodnje, ograničavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i primjenu dodatnih mjera za balansiranje sistema.

U tom kontekstu, razvoj energetski intenzivnih postrojenja u sistemima sa visokim udjelom obnovljivih izvora energije, kakav je i naš region, a posebno podatkovnih centara, mogao bi otvoriti nove mogućnosti za potrošnju električne energije i, tamo gdje je to tehnički izvodljivo, za fleksibilno upravljanje potrošnjom. Međutim, to zahtijeva odgovarajući regulatorni okvir, uključujući posebne podzakonske akte i tehnička pravila kojima bi se uredili priključenje takvih objekata na mrežu, njihov rad i učešće na tržištu električne energije i u pružanju usluga fleksibilnosti.

Veću pažnju trebalo bi posvetiti i mehanizmima upravljanja potrošnjom, pumpnim sistemima, fleksibilnoj potrošnji, skladištenju energije i hibridnim sistemima koji mogu da obezbijede fleksibilnost i u povećanju i u smanjenju proizvodnje ili potrošnje. Ova rješenja potrebno je razmatrati u okviru integrisanog pristupa adekvatnosti proizvodnih kapaciteta, razvoja mreže i oblikovanja tržišta električne energije.

Zato bi bilo veoma korisno da se na SET-u otvori pitanje kako region može da napravi iskorak od ciljeva koji se odnose prvenstveno na povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije ka razvoju fleksibilnih, pouzdanih i ekonomski održivih energetskih sistema. To podrazumijeva ne samo ulaganja u proizvodnju i mreže već i stvaranje regulatornih i tržišnih uslova koji će podstaći nove oblike potrošnje električne energije i omogućiti efikasno korišćenje energije iz obnovljivih izvora.

U konačnici, izazov više nije samo koliko električne energije iz obnovljivih izvora možemo proizvesti već i koliko uspješno možemo da je potrošimo, uskladištimo i njome upravljamo.

SET Trebinje: Nakon iskustva sa SET-om 2026, šta biste izdvojili kao njegovu najveću vrijednost, a šta kao prostor za dodatno unapređenje kako bi Samit nastavio da raste i pozicionira se kao jedan od najvažnijih energetskih događaja u regionu?

Bitrak: Najveća vrijednost SET-a nesumnjivo je kvalitet i raznovrsnost njegovih učesnika. Samit okuplja iskusne energetske stručnjake, predstavnike investitora, javnih energetskih preduzeća, finansijskih institucija, konsultantskih kompanija i drugih ključnih aktera. Spoj tehničke ekspertize, praktičnog iskustva i kapaciteta za donošenje odluka čini SET izuzetno vrijednom platformom za energetski sektor regiona.

Na ovako čvrstim temeljima Samit bi mogao dodatno da se razvija uvođenjem posebne investicione platforme kao sastavnog dijela konferencijskog programa.

Takva platforma omogućila bi strukturisanije razgovore o konkretnim investicionim prilikama, modelima finansiranja i izazovima u razvoju projekata. Istovremeno bi stvorila prostor u kojem bi kontakti uspostavljeni tokom Samita mogli prerasti u konkretna partnerstva i inicijative za realizaciju projekata.

Dodatni iskorak predstavljalo bi uvođenje mehanizma za praćenje i predstavljanje napretka projekata i inicijativa proisteklih iz razgovora na prethodnim izdanjima SET-a.

Na primjer, svako naredno izdanje Samita moglo bi da predstavi konkretne rezultate, kao što su novi kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koji su pušteni u rad, realizovana ulaganja u elektroenergetsku mrežu, smanjenje emisija CO₂ i broj novih radnih mjesta nastalih razvojem energetskog sektora.

Na taj način uspostavila bi se jasna veza između ideja o kojima se razgovara na SET-u i njihovog mjerljivog doprinosa energetskoj tranziciji regiona.

Smatram da je to prilika da SET dodatno učvrsti i istakne ono što već jeste – jedna od vodećih energetskih konferencija u regionu, koja predstavlja pokretač investicija, saradnje i održivog razvoja energetskog sektora.