Energetska budućnost Zapadnog Balkana je u dekarbonizaciji – Države postavile ciljeve, prioritet solarne i vjetroelektrane

Nema mnogo prostora za varijacije – dekarbonizacija je jedina prihvatljiva opcija. EU je usmjerila cjelokupnu politiku u tom pravcu. Poslije pobjede Džoa Bajdena u SAD i najave Kine za potpunu dekarbonizaciju do 2060. to je postao svjetski trend i novi standard, poručuje Janez Kopač, generalni sekretar Energetske zajednice (EZ) na pitanje eKapije kakvu energetsku budućnost očekuje i čemu treba da teže elektroprivredna preduzeća zemalja regiona.

Kopač će, između ostalih, biti učesnik Samita energetike Trebine 2021 koji se već uveliko priprema i koji će 20. i 21. maja okupiti najznačajnija regionalna imena ovog sektora. Danas, baš kao i prošle godine kada je učestvovao na ovom samitu u gradu na Trebišnjici, poručuje da dekarbonizacija nema alternativu. U međuvremenu, kaže za eKapiju, region je napredovao u tom smjeru.

– Srbija brzo reformira svoj energetski sektor, Sjeverna Makedonija je najavila kraj upotrebe uglja, Albanija napreduje s aukcijama za fotovoltaiku, Crna Gora je odlučila je da ne ide u novi blok TE Pljevlja, što je slično usvajanju programa za prestanak upotrebe uglja. Kosovo je raskinulo ugovor o gradnji nove termoelektrane. I u BIH možemo vidjeti nevjerovatne promjene u javnoj percepciji. Opština Banovići, takoreći simbol uglja, koja je još godinu unazad bijesno tražila državnu podršku za izgradnju nove termo elektrane, danas želi postati prva “carbon free” lokalna zajednica u BiH – kaže Kopač.

Dekarbonizacija, smatra on, nije upitna za nikoga. Nema saglasnosti jedino o tempu.

– Pomaci su vidljivi. Crna gora npr. je prošle godine tokom ljeta imala duže razdoblje kad je snabdijevanje isključivo bazirala na obnovljivim izvorima. Optimista sam. Najveći posao za sve biće početak oporezivanja emisija ugljen dioksida. Najjači sektor termoelekrana na ugalj imaju, po procentima, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Srbija. Tamo će biti tranzicija najteža – ističe Kopač.

Nova zakonska regulativa u Srbiji

Upravo je Srbija, čije reforme je pohvalio Kopač, ovih dana usvojila prijedloge Zakon o obnovljivim izvorima energije. Cilj im je da obnovljivi izvori energije do 2050. učestvuju u potrošnji energije sa 50%. To znači, kako kaže za eKapiju ministarka energetike Srbije Zorana Mihajlović, da su im potrebne nove investicije u vjetro i solarne elektrane, kao i u geotermalnu energiju, biomasu…

– Novi zakon o obnovljivim izvorima energije stvoriće znatno povoljniji regulatorni okvir koji bi trebalo da privuče sve koji žele da ulažu u OIE. Između ostalog, zakon uvodi tržišne premije umjesto dosadašnjih fid-in tarifa, što će proizvođače izložiti uticaju tržišta i konkurencije, smanjujući troškove za građane i privredu, a da istovremeno, investitori imaju garantovanu stabilnost i predvidljivost zakonskog okvira. Važna novina u ovom zakonu je i da će omogućiti, kroz institut kupca-proizvođača, da svako domaćinstvo, kuća, stambena zgrada, može da proizvodi električnu energiju za sopstvene potrebe, i tako smanje i svoje račune, ali i da za višak proizvedene energije ostvari dodatni prihod – kaže Mihajlović.

Prema njenim riječima, Srbija nije dostigla postavljeni cilj do 2020. da ima 27% udjela iz OIE u finalnoj potrošnji energije, i do kraja 2019. ostvareno je blizu 22% računajući sve sektore. Cilj je, kako ističe, da se kroz novi zakon o OIE, već u kratkom vremenskom period ostvare značajni pomaci u ovoj oblasti i poveća iskorišćenje obnovljivih izvora energije.

Južni susjed Srbije, Sjeverna Makedonija, kako nam kaže Viktor Adonov, savjetnik za energetiku u Vladi te zemlje, ima udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji, prema objavljenim izvještajima Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu, od 16,77%, dok udio u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije iznosi 24,3%.

– Prema našim projekcijama u Strategiji za razvoj energetike do 2040. udio obnovljivih izvora u bruto potrošnji finalne energija trebalo bi da se poveća u svim scenarijima, i to u opsegu od 32 – 43% – navodi Andonov.

Sjeverna Makedonija je u decembru 2019. godine trasirala svoj put prema energetskoj tranziciji donošenjem Strategije za razvoj energetike do 2040. Strategija prati dobre prakse već usvojenih politika Evropske unije u vezi sa obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću, kao i sa dekarbonizacijom, uzimajući u vidu usklađenost ciljeva i dinamike procesa sa specifičnostima domaćeg terena.

– Naša zemlja je prva dogovorna strana koja je finalizirala svoj Nacionalni plan za energiju i klimu i već ga proslijedila Sekretarijatu energetske zajednice.

Zeleni scenario Sjeverne Makedonije predviđa da se emisije gasova sa efetkom staklene baše smanje za 62% u odnosu na 2005. godinu, a istovremeno planira se značajno povećavanje i iskorišćenost obnovljivih izvora energije na održiv način i da se postigne njihovo učešće od 45% od bruto potrošnje finalne energije.

– Fotonaponske i vjetroelektrane trebalo bi da budu najbrže rastuće tehnologije za proizvodnju električne energije sa potencijalom do 1.400 MW za fotonaponske elektrane i oko 750 MW za vjetroelektrane – poručuje Andonov.

BiH očekuje potpunu dekarbonizaciju 2050.

Posljednih godina Bosnu i Hercegovinu prate višestruki izazovi u energetskom sektoru po pitanju efikasnog okretanja ka zelenoj energiji. Kompleksnije državno uređenje u odnosu na susjede, različite entitetske politike i nasljeđena praksa oslanjanja na termoelektrane i ugalj, činili su proces dekarbonizacije frustrirajućim, ali napredak je ipak vidljiv. Tome svjedoče i vjetroelektrane koje su puštene u rad u FBiH, ali i najave gradnje velikih solarnih kapaciteta u Hercegovini.

Na osnovu preporuka Energetske zajednice i EU obaveza BiH je da izradi integrisani energetski i klimatski plan za BiH za period 2021-2030. godina. Trenutno je u procesu postavljanje ciljeva u vezi sa integrisanim pristupom energetici i klimi za period do 2030. godine, a u toku je i izrada NECP-a BiH, te entitetskih energetskih i klimatskih planova. U svrhu planiranja NECP procesa, razvijeni su energetski model za BiH i komplementarni entitetski modeli, kaže Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a to ministarstvo ima koordinirajuću ulogu u radu ministarstva energetike entiteta.

(Foto: zhangyang13576997233/shutterstock.com)

– Prvi prednacrt NECP-a BiH dostavljen je i Sekretarijatu Energetske zajednice. Trenutno je u toku proces konsultacija sa nadležnim partnerskim institucijama, sa planom za završetak i usvajanje do kraja 2021. godine. Vlada Republike Srpske i Predstavnički dom Federalnog parlamenta dali su punu podršku za izradu NECP-a BiH i ovaj dokument će opredjeliti razvoj energetskog sektora u BiH u narednih deset godina, sa projekcijama razvoja do 2050. godine, kada nas očekuje potpuna dekarbonizacija energetskog sektora – kaže nam Košarac.

BiH je u tranziciji energetskog sektora, koja se kako kaže Košarac već odavno odvija, a dio je složenog procesa vezanog za izradu Integrisanih energetskih i klimatskih planova za period 2021-2030. godina (NECP) a koji se dešava u okviru Energetske zajednice. Ovi planovi obuhvataju deseteogodišnji period koji će dati pravac razvoja energetskog sektora, te će predstavljati integrisan pristup između energetskih i klimatskih politika, uzimajući u obzir i energetsku tranziciju.

– Kada govorimo o budućnosti termoelektrana, kao što vidimo napuštanje primjene fosilnih goriva i povećanje udjela obnovljivih izvora je svjetski trend gdje EU prednjači i ovo je naša međunarodna obaveza, što je dodatno potvrđeno i kroz potpisivanje Sofijske deklaracije iz koje proizlazi da se BiH treba dekarbonizovati do 2050. godine. Sofijska dekleracija nas je opredjelila za uvođenje ETS-a, odnosno transpozicije Direktive o trgovanju emisijama gasova staklene bašte, te uvođenje takse na CO2. Ovo su obaveze koje će dodatno uticati na cijenu električne energije iz fosilnih goriva, tako da ćemo pažljivo, zajedno sa nadležnim entitetskim ministarstvima energetike i okoline, pristupiti ovom pitanju jer će ova rješenja odrediti i vijek rada termoelektrana i rudnika uglja u BiH.

Trenutno ovo krovno ministarstvo radi sa Svjetskom bankom i nadležnim entitetskim ministarstvima i na izradi Mape puta za tranziciju regija bogatih ugljem i izrada ove Mape puta će dati jasan put kojim treba da se kreće BIH.

– Uz to, treba naglasiti da je od zemalja članica Energetske zajednice, BiH ušla kao prioritet zajedno sa Ukrajinom, gdje ćemo kroz ovaj projekat Svjetske banke imati velike benefite – poručuje Košarac.

TE Pljevlja – dodatni sati ili ne?

Glavna vijest u energetici Crne Gore ovih dana je da je TE Pljevlja potrošila 20.000 sati koji su joj bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023. Ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić, trenutno sa Evropskom zajednicom pregovara o dobijanju dodatnih radnih sati, iako nije do kraja obavljena ekološka rekonstrukcija.

– U cilju stvaranja uslova za poštovanje propisa i standarda EU iz oblasti zaštite životne sredine, u toku je realizacija projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja. Radovi, pored ostalog, obuhvataju: izgradnju sistema za odsumporavanje, izgradnju sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda i rekonstrukciju unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake. Planirano je da radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja budu završeni do sredine naredne godine – kaže Bojanić za eKapiju.

Proces dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore će se sprovoditi u skladu sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, koji je u fazi pripreme i čije usvajanje se očekuje tokom 2022. godine, nakon utvrđivanja ciljeva do 2030. godine. Jedno od najvažnijih pitanja u vezi sa dekarbonizacijom je upravo pitanje daljeg rada TE Pljevlja.

Janez Kopač (Foto: YouTube/screenshot)

Janez Kopač, generalni sekretar EZ, kaže da ova institucija pomaže zemljama regiona u pisanju zakonodavnih okvira, planova i mjera.

– Naravno da smo sve više okupirani dekarbonizacijom, ali i liberalizacija tržišta, što je bio naš dosadašnji fokus, i dalje je samo na pola puta.

Zajednički projekti vode boljoj budućnosti

Region Zapadnog Balkana čini se nikad kao do sada nije imao veću volju i želju da zajedničkim snagama kreiraju temelje zelene energetike. U planu su novi kapaciteti u hidroenergetici, gradnji gasnih interkonekcija, LNG terminala i poboljšanje dalekovodne mreže.

Tako se Sjeverna Makedonija raduje gasnom povezivanju sa Grčkom, Srbijom i pokrajinom Kosovo. Već su započeli pregovore da budu dio u akcionarskom kapitalu za izgradnju LNG terminala u Aleksandropulosu, u Grčkoj, projekt koji je visoko na listi prioriteta Evropske unije, a sa čijom se realizacijom očekuje značajno poboljšavanje u sigurnošću snabdijevanjem prirodnim gasom na Balkanu.

– Nekoliko godina unazad, pojačano radimo i na projektu za međusobno povezivanje tržišta za električnu energiju između Sjeverne Makedonije i Bugarske, a za to imamo i podršku Sekretarijata energetske zajednice. Uspješna realizacija ovog projekta, predstavlja početak uspostavljanja jedinstvenog tržišta električne energije u cijelom regionu, a sa tim konačno ostvarivanje ciljeva zbog kojih je i osnovana Energetska zajednica – naveo je Andonov.

U gasnom sektoru, Srbija uveliko radi na regionalnom povezivanju kroz izgradnju novih gasnih interkonekcija. Osim gasovoda Balkanski tok koji je pušten u rad 1. januara i sa kojim je Srbija dobila još jedan pravac snabdijevanja ruskim gasom, raspisan je i tender za izbor izvođača za izgradnju gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad. Ovaj projekat će omogućiti i diverzifikaciju snabdijevača, što je važno zbog veće energetske bezbjednosti ne samo Srbije, već i regiona. Izgradnja gasne interkonekcije Srbija-Bugarska stvoriće mogućnost snabdijevanja Srbije prirodnim gasom iz LNG terminala u Grčkoj, kao i iz gasovodima TAP i TANAP koji su dio Južnog gasnog koridora, kojim se transportuje gas Kaspijskog i regiona Bliskog istoka.

– Zahvaljujući vezi svih gore navedenih postojećih i planiranih gasovoda nakon završetka projekta Istočni Mediteran biće omogućeno i snabdijevanje iz priobalnih rezervi gasa iz polja Levijatan, odnosno Kipra i Izraela – poručuje ministarka energetike Srbije Zorana Mihajlović.

U sektoru hidroenergetike aktuelan je zajednički projekat Republike Srpske i Srbije u kreiranju sistema Gornji horizonti, što podrazumijeva gradnju tri centrale ukupne snage 180 MW i vrijednosti 520 mil EUR.

Crnoj Gori su i te kako važni projekti izgradnje Trans-balkanskog koridora za električnu energiju (radi efikasnosg tržišta struje u regionu) i Jonsko-jadranskog gasovoda. Osnovni cilj izgradnje Jonsko-jadranskog gasovoda je da se povežu postojeći i planirani prenosni sistemi gasa Republike Hrvatske sa azerbejdžanskim gasom iz Kaspijskog basena i omogući snabdijevanje prirodnim gasom Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine. Tu je i 400 kV interkonekcija Bajina Bašta-Višegrad-Pljevlja.

Izvor: eKapija