Praštalo za SET Trebinje: Budućnost energetike je u digitalizaciji, pouzdanim podacima i bezbjednim sistemima

U razgovoru za Samit energetike Trebinje, Dragan Praštalo, generalni direktor kompanije „Mikroelektronika“ Banjaluka, govori o izazovima i prilikama koje digitalizacija donosi elektroenergetskom sektoru. Kao kompanija koja razvija domaća hardverska i softverska rješenja za mjerenje električne energije, „Mikroelektronika“ se nalazi upravo na raskrsnici tehnologije, energetike i sve zahtjevnijih potreba savremenih elektroenergetskih sistema.

Praštalo posebno ističe značaj pouzdanih podataka za primjenu vještačke inteligencije, ali i potrebu da se paralelno sa digitalizacijom razvijaju sistemi zaštite i sajber-bezbjednosti. Govori i o tome kako savremena mjerna oprema može doprinijeti smanjenju gubitaka, efikasnijem upravljanju mrežom i racionalnijem planiranju investicija, ali i o izazovima sa kojima se domaći proizvođači suočavaju na međunarodnom tržištu.

Uoči narednog izdanja Samita energetike Trebinje, Praštalo govori i o značaju SET-a kao mjesta koje na jednom prostoru povezuje elektroprivrede, institucije, proizvođače tehnologije i druge aktere energetskog sektora.

SET Trebinje: Kompanija „Mikroelektronika“ razvija rješenja u oblasti mjerenja električne energije, a Vi ste na ranijim izdanjima Samita govorili o značaju pametnih brojila za funkcionisanje savremenog elektroenergetskog sistema. Kako biste danas ocijenili stepen digitalizacije mjerenja u Bosni i Hercegovini i regionu i koji su ključni koraci potrebni da bi pametna brojila postala standard, a ne izuzetak?

Praštalo: Prije svega, potrebna je definisana strategija na državnom nivou, koja bi trebala biti usklađena sa regionom, a posebno sa EU. U oblasti upravljanja potrošnjom i proizvodnjom električne energije, pojavljuje se sve više vrlo značajnih varijabli. Na primjer, dostupne su mnogobrojne komunikacione tehnologije, zatim različiti nivoi pristupa bezbjednosti prenosa podataka, pored činjenice da nove generacije brojila pružaju više od 400 stotine korisnih podataka o kvalitetu energije i stanju u mreži. Dakle potrebna je strategija koja će olakšati distribucijama odabir adekvatne opreme i biti osnova za dugoročni plan, kako nabavki tako i instalacije opreme. Na pitanje o stepenu digitalizacije je nezahvalno dati odgovor, svjesni smo da se ulažu i sredstva i napori, ali na terenu vidimo da je ostalno još mnogo prostora za unapređenja. Ono što je veoma ohrabrujuće je činjenica da u Bosni i Hercegovini, pa konkretno i kod nas u Banjaluci, postoje kompanije koje mogu efikasno da iznesu digitalizaciju energetskog sektora isključivo na domaćoj pameti. I zato smo veoma optimistični, jer imamo situaciju koja je bolja od većine evropskih država, imamo domaći hardrver i softver na najvišem nivou, sa najvišim standardima kvaliteta, tako da u budućnosti možemo imati potpuno digitalizovan energetski sektor koji je, što je trenutno najvažnije, potpuno bezbjedan jer je u domaćim rukama.

SET Trebinje: Ovogodišnji Samit energetike u Trebinju stavlja akcenat na primjenu vještačke inteligencije, digitalizaciju i optimizaciju elektroenergetskog sistema. Koliko su pouzdani podaci sa mjernih uređaja važni za primjenu vještačke inteligencije u energetici i na koji način njihova obrada u realnom vremenu može doprinijeti efikasnijem upravljanju mrežom, smanjenju gubitaka i boljem planiranju potrošnje?

Praštalo: Obrada podataka u realnom vremenu je jedini način da se pravovremeno interveniše u slučaju preopterećenja, ili bilo kakvih anomalija u sistemu. Sve drugo su samo saniranja štete, nakon što je ona nastala. Vještačka inteligencija tu dolazi do izražaja, jer skraćuje procese analize i pokretanja zaštitnih mehanizama. Naravno, vještačka inteligencija je jako koristan alat, ali da bi dala svoj efekat, mora da se „hrani“ pravovremenim i tačnim podacima, a mora i da se „nauči“ o procesima i zbog toga su nam uvijek potrebni ljudi sa iskustvom i konstantno prisustvo na terenu kako bi se automatski sistemi prilagođavali u skladu sa svim budućim situacijama, jer mreža je veoma brzo promjenjiv sistem.

SET Trebinje: Sa sve većim udjelom solarnih i drugih obnovljivih izvora energije, elektroenergetske mreže suočavaju se sa promjenjivom proizvodnjom i složenijim tokovima električne energije. Kakvu ulogu pametna brojila i napredni mjerni sistemi mogu imati u prilagođavanju mreže tim promjenama i koliko je njihova šira primjena važna za uspješnu energetsku tranziciju?

Praštalo: Kako i u svim oblastima, i u ovoj se povećanjem broja učesnika, povećava i broj situacija koje nisu očekivane pa i do zloupotreba. Nova oprema će najviše doći do izražaja kod utvrđivanja neovlaštenih ponašanja na mreži, da ne ulazimo u detalje. Naime, primarni cilj svakog privrednog društva je da ostvari i zaštiti profit, odnosno da smanji gubitke. Na drugoj strani su korisnici energije koji žele da smanje sopstvene troškove i da imaju uvid u kvalitet energije koju kupuju. Dalje, prosumerima će biti jako važno da mogu brzo da odreaguju na tržištu energije i kupe i prodaju po najboljim uslovima, brojila moraju pružiti mogućnost preciznog registrovanja svih tih promjena dobavljača, a i kupaca, kako bi konačni obračuni bili tačni na kraju obračunskog perioda.

SET Trebinje: Digitalizacija energetskog sektora otvara i pitanje sajber-bezbjednosti, posebno kada je riječ o uređajima koji prikupljaju i prenose podatke o potrošnji električne energije. Koji su najveći bezbjednosni izazovi u ovoj oblasti i koliko su danas važni zaštita podataka, kriptografski mehanizmi i pouzdanost komunikacije između mjernih uređaja i informacionih sistema?

Praštalo: Ovo je već nekoliko godina najvažnija tema u cijelom svijetu. Nezavisne laboratorije utvrdile su da su svi uređaji koji komuniciraju na bilo koji način, potencijalna prijetnja i rangirane su industrije sa najvećim rizikom. Jedna od njih je distribucija električne energije. Standardizacija komunikacionog protokola je dovela do revolucije u mogućnostima interoperabilnosti, smanjena mogućnosti za monopol proizvođača opreme, ali se istovremeno omogućilo i trećim licima, a pogotovo sa razvojem AI, da nauče ove komunikacione protokole i da neovlašteno pristupe podacima koji se preuzimaju od brojila, a još važnije da presretnu komunikaciju koja se iz centra upućuje uređajima. Praktičan primjer bio bi taj da neko ko poznaje protokol, može sa malo više znanja pristupiti mreži, i poslati komandu da se u nekom regionu ugasi struja svim korisnicima i da na taj način omogući pljačku. Drugi primjer bi bio promjena podataka za naplatu utrošene energije i na taj način bi se mogle počiniti velike krađe. Primjera je još, ali je dovoljno da ukaže na potrebu za ubacivanjem visokih standarda enkripcije i maksimalnu zaštitu podataka. Dobra je vijest da mi u brojilima već imamo implementirane standarde koji se primjenjuju i u bankarskom sektoru za zaštitu prenosa podataka, odnosno novčanih transakcija. Trenutno ništa od pomenutih standarda nije primijenjeno u BiH, ali jeste u drugim državama, čak i u regionu. Nadam se da će uskoro početi implementacija i kod nas.

SET Trebinje: Energetska tranzicija podrazumijeva velika ulaganja, ali i potrebu da se postojeća infrastruktura koristi efikasnije. Koliko modernizacija mjernih sistema može pomoći elektrodistributivnim preduzećima da smanje tehničke i komercijalne gubitke, unaprijede kvalitet usluge i racionalnije planiraju investicije? Gdje vidite najveći prostor za konkretne rezultate u Bosni i Hercegovini i regionu?

Praštalo: Ovdje govorimo o odgovoru na važno pitanje: koliko novca elektrodistribucije mogu uštedjeti zahvaljujući informacijama koje ranije nisu imale? Jedan od odgovora sam dao, veliki dio povrata ove investicije doći će iz smanjenja netehničkih gubitaka, odnosno neregistrovane potrošnje. Ovo je samo dovoljan razlog za investiranje. Moramo spomenuti i racionalnije korištenje raspoloživih resursa. Uvidom i realno stanje i potrebe, umjesto procjena koje tjeraju distribucije da ulažu u proizvodnju električne energije i tamo gdje je to nepotrebno, ta sredstva moći će se uštediti i racionalnije iskoristiti. S obzirom stanje, ipak vjerujem da smo mi u toj fazi u kojoj će se najveći efekti vidjeti u smanjenju gubitaka koji nisu tehnički.

SET Trebinje: „Mikroelektronika“ posluje u tehnološkoj oblasti u kojoj su inovacije, kvalitet proizvoda i sposobnost odgovora na zahtjeve međunarodnog tržišta od presudnog značaja. Koji su trenutno najveći razvojni i poslovni izazovi za domaće proizvođače elektronskih mjernih uređaja i koliko regionalno tržište, saradnja sa elektroprivredama i nastup na međunarodnom tržištu mogu doprinijeti daljem razvoju kompanije?

Praštalo: Uvijek mi je posebno drago kad mogu reći da naš razvoj veoma brzo i uspješno odgovara na sve trendove i da su nam uređaji u svjetskom vrhu kada je naša industrija u pitanju. Ono što su realni izazovi su visoki troškovi uvođenja standarda i dobijanja svih neophodnih sertifikata i razlog leži u tome što mi spadamo u manje proizvođače na svjetskom nivou koji posjeduju sve tražene standarde. U odnosu na konkurente sa kojima smo u tržišnoj utakmici, mi godišnje proizvodimo manje količine, te je trošak po jedinici proizvoda znatno veći. Dodatno, mi nemamo laboratorije i institucije koje mogu da nas isprate u našim potrebama, te moramo da se oslonimo na one iz EU. Pored toga što imaju partnerske i bliske institucije koje im testiraju opremu u njihovim državama, naši konkurenti svi redom imaju subvencije i za razvoj, i za sertifikaciju, pa i za proizvodne mašine, dok mi nemamo ništa od navedenog.

Saradnja sa elektroprivredama sa kojima imamo partnerske odnose je veoma značajna, jer ubrzava nas u razvoju, ali nam daje i konkurentske prednosti, jer smo usvojili poslovnu strategiju pružanja specifičnih proizvoda namjenski razvijenih za konkretne kupce, što većina naših konkurenata ne radi. Dodatno smo usvojili strategiju konstantne postprodajne podrške našim kupcima, što nas takođe pozitivno izdvaja od konkurencije.

Što se tiče sajmova, oni su i dalje jedan od bržih načina stupanja u kontakt sa potencijalnim partnerima i redovno izlažemo na najznačajnijim u našoj oblasti.

SET Trebinje: Samit energetike Trebinje okuplja predstavnike elektroprivreda, regulatornih tijela, institucija, naučne zajednice i tehnoloških kompanija iz regiona. Koliko su ovakvi stručni skupovi značajni za povezivanje proizvođača tehnoloških rješenja sa onima koji donose odluke o razvoju energetskog sistema i koje biste teme ili konkretne oblike saradnje voljeli da vidite u narednim izdanjima SET-a?

Praštalo: SET je postao veoma značajan regionalni događaj i rado učestvujemo iz dva bitna razloga. Prvi je što na jednom mjestu okupi sve učesnike na tržištu distribucije električne energije i omogući veliki broj direktnih sastanaka u kratkom vremenu. Drugi je što otvara mnoga pitanja koja se odnose na aktuelne probleme i omogući nam da u dijalogu pružimo svoje viđenje o tome koja su najbolja rješenja. Mislim da bi trebalo da se napravi i izvještavanje sa konkretnim prijedlozima zakonodavnim organima, kako bi se i regulativa koja prati ovu oblast mijenjala pravovremeno, a i u skladu sa trendovima, ali i realnim mogućnostima o kojima se baš na SET-u može steći jako dobra slika.