Saša Šćekić za SET Trebinje: Energetska tranzicija zahtijeva istovremeni razvoj mreže, skladištenja i tržišnih mehanizama

Sve intenzivniji razvoj obnovljivih izvora energije, rastući zahtjevi za priključenje solarnih i vjetroelektrana, potreba za modernizacijom elektroenergetske mreže i usklađivanjem sa evropskim energetskim pravilima, predstavljaju neke od ključnih izazova sa kojima se danas suočava energetski sektor Bosne i Hercegovine i regiona.

O aktuelnom stanju tržišta električne energije, regulatornim izazovima, ulozi baterijskih sistema za skladištenje energije, spremnosti operatora sistema za energetsku tranziciju, ali i značaju regionalne saradnje, za SET Trebinje govori Saša Šćekić, član Programskog odbora Samita energetike Trebinje i rukovodilac Sektora za licence i tehničke poslove u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK).

SET Trebinje: Kako ocjenjujete trenutni stepen razvoja i liberalizacije tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini?

Šćekić: Bosna i Hercegovina je ostvarila značajan napredak u razvoju tržišta električne energije, posebno kada je riječ o usklađivanju sa evropskim energetskim zakonodavstvom i razvoju veleprodajnog tržišta. Međutim, još uvijek postoje izazovi u pogledu potpune integracije tržišta, razvoja organizovanih tržišnih mehanizama i efikasnijeg regionalnog povezivanja.

Proces liberalizacije nije cilj sam po sebi, već sredstvo za stvaranje konkurentnijeg, transparentnijeg i sigurnijeg energetskog sektora. U narednom periodu fokus će biti na daljem razvoju tržišnih pravila, jačanju prekogranične saradnje i stvaranju uslova za veću fleksibilnost elektroenergetskog sistema.

SET Trebinje: Sve je više zahtjeva za priključenje obnovljivih izvora energije. Koji su danas najveći izazovi sa regulatornog i tehničkog aspekta?

Šćekić: Veliki interes investitora za obnovljive izvore predstavlja pozitivan signal, ali istovremeno otvara brojna pitanja u pogledu raspoloživih mrežnih kapaciteta i upravljanja elektroenergetskim sistemom.

Sa tehničkog aspekta najveći izazovi odnose se na ograničene kapacitete distributivne i dijela prenosne mreže, potrebu za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu, kao i obezbjeđenje sistemskih usluga koje omogućavaju siguran rad sistema uz sve veći udio varijabilnih izvora energije.

Sa regulatornog aspekta važno je kontinuirano unapređivati procedure priključenja, povećavati transparentnost i razvijati tržišne mehanizme koji će omogućiti efikasniju integraciju novih proizvođača.

SET Trebinje: Da li postojeća regulativa u BiH prati ubrzani razvoj solarnih i vjetroelektrana i gdje vidite prostor za unapređenje?

Šćekić: Regulatorni okvir se kontinuirano razvija, ali dinamika razvoja obnovljivih izvora energije često je brža od procesa prilagođavanja propisa. To nije karakteristično samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za mnoge evropske zemlje.

Prostor za unapređenje vidim u daljoj harmonizaciji propisa između različitih nivoa nadležnosti, daljem razvoju pravila za priključenje, većem korištenju tržišnih principa, kao i nastavku razvoja regulatornih uslova za skladištenje energije, agregaciju i aktivnije učešće potrošača na tržištu.

SET Trebinje: Kakvu ulogu će u narednom periodu imati baterijski sistemi za skladištenje energije i šta je potrebno učiniti da bi njihov razvoj bio intenzivniji?

Šćekić: Baterijski sistemi za skladištenje energije biće jedan od ključnih elemenata energetske tranzicije i budućeg razvoja elektroenergetskog sistema. Njihova uloga neće biti ograničena samo na integraciju obnovljivih izvora energije, već će značajno doprinijeti povećanju fleksibilnosti sistema, pružanju pomoćnih usluga, ublažavanju zagušenja u mreži i unapređenju sigurnosti snabdijevanja.

U Bosni i Hercegovini je uspostavljen regulatorni okvir koji prepoznaje baterijske sisteme i omogućava njihovo učešće na tržištu pomoćnih usluga, čime su stvoreni važni preduslovi za njihov razvoj. U narednom periodu ključni izazovi biće njihova šira tržišna primjena, stvaranje održivih poslovnih modela i podsticanje investicija u ove tehnologije. Kako udio obnovljivih izvora bude rastao, značaj skladištenja energije biće sve veći, pa će baterijski sistemi postati neizostavan dio modernog elektroenergetskog sistema.

SET Trebinje: Koliko su operatori sistema i distributivne kompanije spremni za proces energetske tranzicije i integraciju velikog broja novih proizvođača električne energije?

Šćekić: Operatori sistema i distributivne kompanije već ulažu značajne napore u prilagođavanje novim okolnostima. Međutim, energetska tranzicija predstavlja dugoročan proces koji zahtijeva kontinuirana ulaganja u mrežu, digitalizaciju, napredne sisteme upravljanja i razvoj ljudskih kapaciteta.

Pored investicija u infrastrukturu, biće neophodna i intenzivna regionalna saradnja, jer elektroenergetski sistemi više ne mogu posmatrati svoje izazove isključivo u nacionalnim okvirima.

SET Trebinje: Koje regulatorne promjene očekujete u narednih nekoliko godina kada je riječ o funkcionisanju elektroenergetskog sektora u BiH?

Šćekić: Očekujem nastavak usklađivanja sa evropskim energetskim zakonodavstvom, posebno u oblastima integracije tržišta, razvoja fleksibilnosti sistema, skladištenja energije, upravljanja potrošnjom i digitalizacije elektroenergetskog sektora.

Sve veći značaj imaće tržišni mehanizmi koji omogućavaju efikasnije korištenje mreže i aktivnije učešće svih učesnika na tržištu, uključujući proizvođače iz obnovljivih izvora, agregatore i krajnje kupce.

SET Trebinje: Kao član Programskog odbora  Samita energetike Trebinje, učestvujete u kreiranju programskih sadržaja i izboru tema. Na osnovu kojih kriterijuma određujete prioritete i koje teme smatrate najvažnijim za budućnost energetskog sektora regiona?

Šćekić: Prilikom kreiranja programa nastojimo da teme budu aktuelne, praktične i usmjerene na pitanja koja će u narednim godinama imati najveći uticaj na razvoj energetskog sektora.

Posebnu pažnju posvećujemo energetskoj tranziciji, razvoju obnovljivih izvora energije, modernizaciji mreže, skladištenju energije, tržištu električne energije, digitalizaciji, finansiranju investicija i regulatornim izazovima. Cilj je da Samit bude mjesto na kojem se razmjenjuju iskustva između regulatora, operatora sistema, energetskih kompanija, investitora, akademske zajednice i donosilaca odluka.

SET Trebinje: Samit energetike Trebinje iz godine u godinu okuplja sve veći broj učesnika i relevantnih stručnjaka. Kako ocjenjujete njegov značaj za regionalni dijalog o energetskoj tranziciji i šta očekujete od ovogodišnjeg izdanja?

Šćekić: Samit energetike Trebinje danas predstavlja jednu od najznačajnijih regionalnih konferencija posvećenih energetici. Njegova najveća vrijednost jeste činjenica da na jednom mjestu okuplja predstavnike institucija, regulatora, operatora sistema, energetskih kompanija, investitora i akademske zajednice.

Energetska tranzicija je proces koji prevazilazi granice pojedinačnih država i upravo zato je regionalni dijalog od izuzetnog značaja. Očekujem da će i ovogodišnji Samit ponuditi kvalitetne stručne rasprave, konkretne prijedloge i nova partnerstva koja mogu doprinijeti bržem razvoju energetskog sektora u regionu.

SET Trebinje: Kakvi su Vaši utisci o ovogodišnjem Samitu energetike Trebinje i koje poruke sa skupa smatrate najvažnijim za donosioce odluka i energetske kompanije u regionu?

Šćekić: Ovogodišnji Samit još jednom je potvrdio da postoji veliki interes svih relevantnih aktera da zajednički traže odgovore na izazove energetske tranzicije. Posebno je ohrabrujuće što su diskusije bile usmjerene na konkretna rješenja i razmjenu iskustava iz regiona i Evropske unije.

Ključna poruka jeste da uspješna tranzicija zahtijeva istovremeni razvoj proizvodnih kapaciteta, prenosne i distributivne mreže, skladištenja energije i tržišnih mehanizama. Nijedan od ovih elemenata ne može se posmatrati odvojeno. Samo koordinisanim djelovanjem regulatora, operatora sistema, energetskih kompanija i donosilaca odluka moguće je obezbijediti pouzdan, održiv i konkurentan elektroenergetski sektor.

Nijedan od ovih elemenata ne može se posmatrati odvojeno. Samo koordinisanim djelovanjem regulatora, operatora sistema, energetskih kompanija i donosilaca odluka moguće je obezbijediti pouzdan, održiv i konkurentan elektroenergetski sektor.