SAMIT ENERGETIKE – TREBINJE 2019

NOVOSTI

image

Gradnja novih elektrana zahtijevaće regionalnu saradnju - Pred elektroprivredama velika šansa za prekogranične projekte i novac iz EU

  • 14.03.2020.

Elektroprivrede regiona moraće sarađivati na zajedničkim projektima kako bi se ostvarila dobrobit za sve zemlje Zapadnog Balkana u svjetlu nadolazeće energetske tranzicije i insistiranja Evropske komisije da ulažemo u obnovljive izvore energije.

Zaključak je to panela o perspektivama energetskog razvoja regiona ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje u kom su učestvovali predstavnici elektroprivrednih preduzeća iz RS, Srbije, Crne Gore, Mostara, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

- Mi u BiH kasnimo u svemu. Očekujemo uskoro uvođenje takse na CO2, i treba se bazirati na očuvanje našeg pondeblja od postojećih termoblokova. Da li će to biti revitalizacija ili zamjena energenta, ali moramo to bazirati na tehnologijama koje će emitovati minimalne količine štetnih čestica. Važno je da radimo na energetskoj efikasnosti i manje koristimo struju iz uglja. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) sada želi da se fokusira na OIE - poručio je na početku panela Luka Petrović, v.d. direktora ERS-a.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija planira od 2021 do 2027. plasirati 10 mlrd EUR u izgradnju objekata koji će koristiti OIE. Od tog novca, 15% ide za zemlje van EU, a takođe dobar dio tog iznosa značiće grantove za prekogranične projekte. Region Zapadnog Balkana je sada u fokusu Evropske komisije i ne treba zanemariti tu činjenicu, kaže Petrović.

- Upravo tu vidimo šansu za nove investicije. Zajedno sa Hrvatskom možemo ući u projekat gradnje HE Dubrovnik 2.

Saradnja zemalja regiona, prema Petrovićevom viđenju, je ključna i za izradu klimatskog modela, jer klimatske promjene i te kako mijenjaju hidrološku sliku ovih krajeva.

- Ko nema veliku akumulaciju u budućnosti biće u problemu. Imamo količine padavine, ali nisu ravnomjerno raspoređene i zato će biti vrlo važno da napravimo zajednički klimatski model koji će nam pomoći da bolje upravljamo objektima koji su napravljeni i koji će biti izgrađeni - rekao je prvi čovjek Elektroprivrede RS.

Promjene neminovne, naći dobru mjeru

Promjene koje slijede narednih 20 godina biće dramatičnije od onih koje su se desile u protekle dvije decenije, istakao je Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor za trgovinu Elektroprivrede Republike Srbije (EPS).

- U EPS-u svakodnevno radimo na analizi energetskog tržišta, i vidimo da je region energetski deficitaran i potrebno je da gradimo elektrane. Investicije nam trebaju, ali je ključno pitanje koje i kakve elektrane - poručio je Vlaisavljević.

Kako kaže, najbolje se valorizuju fleksibilne elektrane, jer su kao takve profitabilnije. Predstoji pitanje kojim tehnologijama će biti izgrađene i koja će biti cijena kapitala.

- Skuplje je napraviti 1 MW struje iz sunca ili vjetra ovde na Balkanu nego u EU. EPS je u 2019. napravio 12 teravat sati zelene energije - rekao je Vlaisavljević.

Da ne bi došlo do nepotrebnih troškova i dizanja cijena struje, Vlaisavljeć, kao i Petrović, akcentuje važnost prekograničnih projekata.

- Region između sebe mora da se integriše. Operatori sistema su često prepreke, ne koriste se dovoljno prekogranični kapaciteti, prave se troškovi, diže se cijena struje itd... To nije problem samo našeg regiona, već i Zapadne Evrope. Moramo naći pravu mjeru brzine promjene.

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZ HB) ima tu posebnost u regionu što ne proizvodi struju iz fosilnih goriva, već su voda i vjetar glavni resursi, od toga voda dominantan (sedam HE i jedna VE). Prva vjetroelektrana u BiH je VE Meshovina, u koju je investirala upravo EP HZ HB.

Izvršni direktor za razvoj u tom preduzeću, Drago Bago, kaže da oni nemaju imperative dekarbonizacije, ali svakako im predstoje svakodnevni izazovi digitalizacije i decentralizacije.

Upravo to što im je voda glavni resurs može biti i mana, jer sve zavisi od hidrološke situacije, pa je tako 2017. bila najlošija u protekle tri decenije, a 2019. najbolja.

- Za nas će tranzicija biti takođe dinamična, prvenstveno zbog implementacije najnovijih ICT tehnologija, još jačim ulaganjem u OIE i trenda disperziranih izvora energije, umjesto centralizovane proizvodnje u sustavu. To će za posljedicu imati usložnjavanje distribucijskog dijela, a donekle i prenosnog sistema - istako je Bago. Glavni pravac u budućem razvoju EP HZ HB biće, kako kaže Bago, strateška diverzifikacija izvora energije. Ona je započela izgradnjom prve VE u BiH, a u planu je i VE Poklečani. Biće važna i uloga buduće crpne hidroelektrane Vrilo.

- Osim ovih objekata istražujemo i potencijale za gradnju solarnih objekata. Već smo u saradnji sa Hrvatskom izgradili solarnu elektranu 3Smart koja kao rezultat ima integrirano gospodarenje energijom u realnom vremenu. Poseban naglasak ćemo staviti na fleksibilnost i balansiranje proizvodnje, zbog činjenice da su OIE itekako npredvidivi - zaključio je Bago.

Kakvi su vjetrovi u Crnoj Gori?

Vlada Crne Gore uskoro će potpisati ugovor o koncesiji za gradnju VE Brajići kod Budve, dok se uporedo razvija i projekat VE Gvozd, koja bi, kako se čulo na ovom panelu, mogla biti završena 2022. Ova država već ima izgrađene VE Krnovo i Možura. Time je instalisani kapacitet povećan za 12%, a potrošnja struje za 10%. Slijedi podizanje i prvih solarnih kapaciteta, rekao je Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering Elektroprivrede Crne Gore.

- Ministarstvo ekonomije Crne Gore je 2018. objavilo tender za zakup zemljišta za izgradnju solarnih eleketrana kod Ulcinja, snage 250 MW. Elektroprivreda je zajedno sa finskom nacionalnom kompanijom Fortum i indijskom kompanijom Sterling and Wilson pobjedila na tom tenderu. Projekat će se razvijati u dvije faze, po tržišnim principima. U aprilu očekujemo rješavanje prostorno planske dokumentacije, a na ljeto kreće prva faza izgradnje - istakao je Mrvaljević.

Crna Gora će paralelno ulagati i u hidroenergiju. Završene su prve faze sanacije HE Piva i HE Perućica. U toku je faza 2 novih radova u Pivi, a slijedi tender za predstojeće radove i za Perućicu. Zajedno sa Elektroprivredom Srbije slijedi gradnja HE Komarnice kod Šavnika, čija je vrijednost procijenjena na 238 mil EUR. Energetski gledano, 2019. je bila vrlo značajna za Crnu Goru, jer je pušten u rad podmorski kabal do Crne Gore, a vrijednost projekta je više od milijardu evra.

IZVOR: eKapija.com

Top