Napredna softverska rješenja kucaju na vrata tržišta struje u regionu – Važna regulativa, ali i kreiranje vrijednosti

Krajnji korisnik je taj koji utiče na proizvodnju i distribuciju energije, on se edukovao, zna šta su čisti izvori energije, ima puno znanja, a sada ima i mogućnost da bira ko će mu isporučivati struju, objašnjava Stefan Krneta, osnivač banjalučkog startapa Dwelt, aktuelnu situaciju na tržištu električne energije i trendovima koji dolaze i u naš region.

Krneta je zajedno sa ostalim učesnicima na panelu o hibridnoj energetskoj budućnosti ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje istakao važnost značaja dobrih tehnoloških rješenja u energetici i koliko oni mogu olakšati cjelokupan proces tranzicije energetike. Jer, ako su savremene tehnologije zavladale bankarskim sektorom, što bi energetika kaskala?

– Vidimo npr. da svaka treća kuća ima solarni panel i i domaćinstva kreiraju kako će trošiti energiju Blokchain je nešto što se ne može zaustaviti. Hibridnu energetsku budućnost određuje krajnji korisnik i rješenje je u tehnologijama koje mogu olakšati put ka budućnosti – rekao je Krneta.

On smatra da BiH, ali i zemlje regiona, imaju znanje i tehnologije, ali je potrebno da se elektroprivredna preduzeća otvore za nove softverske platforme i tehnologije generalno.

– Ako dublje izanaliziramo, digitalizacija energetike stvarno kasni za ostalim sektorima. Vidimo da su aktuelna neka stara softverska rješenja, a tržište traži da se otvaramo ka novim tehnologijama – ističe Krneta.

Najsavremenija tehnološka rješenja, kaže Krneta, mogu se primjenjivati i kod operatora distributivnog sistema, kao i u domenu snabdijevanja i distribucije struje.

– Moramo pustiti da tehnologija nađe svoj put i da pratimo njenu primjenu. Softverske platforme su puno fleksibilnije nego što mislimo, možemo ih podešavati da rade kako treba određenoj energetskoj kompaniji. Zato smatram da ne bi trebalo da nailazimo na prepreke u primjeni, od momenta proizvodnje do isporuke struje – zaključio je Krneta

Stjepan Sučić, direktor razvoja u Končar KET, naveo je kako postojeća mreža ne može ispratiti sve trendove koji dolaze i tu se krije izazov – kako nadolazeća rješenja da isprate tradicionalne uslove rada.

– Pritom treba imati u vidu nedovoljno liberalizovano tržište. Došlo bi vjerovatno do rapada kada bimo sve solare, vjetroparkove, hibridne i električne automobile doveli na mrežu, i zato se mora imati gradacija u nadograđivanju mreže i infrastrukture. Moramo kontinuirano pratiti trendove potreba kupaca, koji žele sve više biti aktivniji u ovom procesu – istakao je Sučić.

Prema njegovim riječima, na tri segmenta se mora obratiti pažnja: primjena tehnologije u energetskoj tranziciji, za tim slijedi kreiranje dobrih poslovnih modela i onda sprovesti kampanju da se kupci uvjere u važnost nadogradnje energetskih sistema.

– Moramo ih angažovati da budu prozumjeri. Konačni cilj je da kupac bude naš partner i da bude edukovan o svim ovim procesima.

I Marko Vukobratović iz osiječke kompanije Base58, koja se bavi implementacijom savremenih tehnologija u energetici, smatra da je kupac sad aktivan i slobodan da bira ko mu je snabdijevač.

– Mnoštvo takvih aktera čine energetsku mrežu mrežu aktivnom. Mi koji nosimo tehnologije moramo razmišljati van okvira, i tražiti rješenja van domena, rješenja koja će biti hibridna.

Pritom, kaže, ni tehnološke kompanije se u tom procesu ne bi smjele razmahati, jer sistem bez regulacije nije stabilan.

– Da mi ne bi otišli predaleko dolazimo do pitanja kako to ograničiti, kako prostor pretrage naših rješenja svesti na dimenzije igrališta. Moramo znati dokle smijemo, kako bi svi koji su uključeni bili sretni.

Kreiranje vrijednosti, ali i regulative

Uroš Salobir iz slovenačkog operatora prenosnog sistema ELES smatra su pametne energetske mreže budućnosti I da nas čeka integracija ovog sistema, a koja će kasnije omogućiti da se uloži manje a dobije više.

– Ali, moramo biti svjesni da regulativa može srušiti neke prepreke, ali ne može kreirati vrijednost ovih servisa. Moramo biti fokusirani da kreiramo vrijednost budućih servisa. U to bi trebalo usmjeriti novac. Koji god sistem da kreiramo trebalo bi da da budemo svjesni biznisa i svih uključenih strana. Vrijednost je pokretač, nju moramo da nađemo.

Savo Minić, direktor Kaldere, istakao je da je ovo brza tranzicija koju ne može tako brzo ispratiti ni regulativa.

– To je najčešće spakovano u neke Okvire, koji nam pomažu da se krećemo putem dobrih rješenja. Potrebe krajnjeg potrošača nisu iste u BiH, čak ni u RS, a vrlo smo mali primjer. Niz je faktora koji će uticati na zakonsku legislativu i donošenje akata, da bi sistem bio održiv.

Samit energetike SET 2021 se u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održao 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.

Teodora Brnjoš

Izvor: eKapija