SET 2022: Transformacija energetskog sektora zahtijeva sinergiju nauke, IT kompanija i donosioca odluka
Kako su poentirali njegovi sagovornici, svi ovi procesi u transformaciji energetskog sektora neće moći uspješno da se obave ako ne bude sinergije znanja, obrazovanja, stručnog kadra i donosioca odluka. Ako je cilj imati stabilan i siguran energetski sektor, onda i kreatori IT rješenja i menadžeri elektroprivrednih preduzeća moraju sarađivati i imati svjest o važnosti sinergije.
– Rokovi za sprovođenje procesa dekarbonizacije su nam preblizu i biće pravi izazov da ih ispoštujemo. Nameće se pitanje kako sva rješenja implementirati, a da ne prekoračimo rokove. Moj savjet je da upotrijebimo znanje i tehnologiju kako bi se izazovi savladali – poručio je direktor kompanije Telegroup Georgije Mihajlović.
Prema njegovim riječima, evidentna je decentralizacija proizvodnje struje, u smislu postavljanja solarnih panela, gradnje vjetroparkova i slično, te je mnogo različitih izvora energije i onda se možda i i ne može lako predvidjeti kakva će biti proizvodnja i koliko struje će biti proizvedeno.
– Zato nam trebaju adekvatna softverska rješenja, mašinsko učenje, vještačka inteligencija, kako bismo imali alate za predviđanje. Distribuirana arhitektura električne energije podrazumijeva i distribuiranu arhitekturu IT sistema koja bi pratila tu oblast. Tu se nameće i blokčejn kao jedna potencijalno interesantna tehnilogija. Bitno je i uključiti naučnu zajednicu i fakultete u cjelokupan proces transformacije energetskog sektora – rekao je Mihajlović.
On smatra da se već sada mora razmišljati o fomiranju određenih obrazovnih programa koji bi podržali razvoj kadrova koji će biti važni u razvoju projekata za energetski sektor. Taj kadar, kako on kaže, biće kasnije ključan kada se bude privodio kraju proces transformacije, jer će oni preuzimati određene uloge, zajedno sa donosioma odluka u elektroprivrednim preduzećima
– Mi, kao Telegroup, smo servis na usluzi, sa specifičnim znanjima i ekspertizima. Međutim, bilo koja impelentacija projekata digitalizacije u energetskom sektoru nije moguća bez težine specifičnih domenskih znanja ljudi koji rade u elektroprivrednim preduzećia. Dakle, mi raspolažamo znanjima i alatima kako se nešto može uraditi, ali bez znanja ljudi kod kojih se to implementira to nije moguće.
Stefan Krneta, osnivač startapa Dwelt, kaže da je famozno 4D u energetici nastalo zbog nutlog D ili petog D, koje se izgubilo negdje, a to je deregulacija tržišta. Ponovio je da je 2019. u Republici Srpskoj započet proces razdvajanja distribucije i snabdijevanja strujom i uspješno je završen. To je, kaže on, svjetski trend koji je ovdje dobro napravljen i dobro funkcioniše.
Uvođenje prozjumera u zakonsku regulativu u RS podariće ovom sektoru dodatnu agilnost, jer će prozjumeri biti motivisani da proizvode i trguju strujom. Da bi trgovali, međutim, potrebno je regulisano tržište i lokalne berze struje. Pravni okvir za te berze još nije prepoznat kod nas, nije ni u Evropi, kako kaže Krneta, ali je dobro promišljati o tome i biti spreman na inovativnost.
– Primjena blokčejna u energetici je započela sa zelenim sertifikatima da bi se definisalo koja struja dolazi iz obnovljivih izvora energije. To je dalje nastavljeno kreiranjem energetskih novčanika, i u tom novčaniku će biti sve ono što zaradite prodajom električne struje koju ste proizveli, kao i ono što ste prodali ili kupili od nekog iz vaše energetske zajednice – pojasnio je Krneta kakva nas buudćnost čeka u ovom sektoru.
Nauka je, smatra Krneta, neizbježna u ovom procesu.
– Mislim da imamo dobru osnovu za razvoj i držimo korak sa svijetom. Trebamo širiti ovu temu, priča se dosta i o naprednim algoritmima. Danas ta analitika ne treba da bude dostupna samo operatorima distributivnih sistema, trend je da onda bude dostupna kupcu tj. krajnjem korisniku.
(Foto: PhotographyByMK/shutterstock.com)
Prointer ITSS, kao jedna od najvećih domaćih IT kompanija, za šest godina uspješno je implementirala više projekata, osmišljavajući i kreirajući alate i rješenja koja su pomogla elektrodistrucijama u procesu digitalizacije. To je možda još nedovoljno da bi se pričalo o transformaciji, ali smo dosta naučili u ovoim projektima, poručila je Bojana Omerović, direktor Prointer ITSS Sarajevo.
– Uslov bez koga se ne može u ovim procesima je dobra infrastruktura, pametna mreža koja će upravljati distrubicijom, proizvodnjom i prodajom struje. Kada sagledamo tržišta regiona, veliki problem pravi nepostojanje strategija na najvišem nivou, ili ako ih ima, nisu usaglašane sa onima na lokalnom nivou. Digitalna transformacija je jako skupa, i to je veliki izazov za elelektroprivredna preduzeća. Jako je važno da potrebe tržišta prati i edukovan kadar, da postoje inženjeri koji će znanjem pratiti ovaj proces. IT u sprezi sa energetikom može da napravi čuda, i već ih pravi. Ne može se sprovesti transformacija bez pametnih rješenja – istakla je Omerović.
IoT je zapravo način kako napraviti vezu između velikog energetskog sektora i običnih građana.
– Nadamo se da će donosioci odluka prepoznati važnost spoja IT i energetike. Digitalan i digitalizovan stabilan energetski sistem može donijeti velike koristi državama, jer jaka mreža i optika ne mora da se koristi samo za energetiku,već i kod telekom operatera, prenosnika i ostalih.
Srđan Ožegović, član Uprave ProCredit banke, kaže da su oni još 2015. godine donijeli odluku da budu digitalna banka. Postojala je bojazan kako će to prihvatiti klijenti, ali ih je reakcija iznenadila. Svi su rado prihvatili promjene, pogotovo mala i srednja preduzeća. Bili su i prva banka koja je počela poslovanje sa digitalnim potpisom.
Kasnije, ProCredit se orijentisao i na finansiranje projekata ulaganja u obnovljive izvore energije, i sve više zahtjeva im stiže za to pitanje. Niže su cijene ulaganja u solarne elektrane, pa je sve veći broj kompanija koji žele postaviti panele radi sopstvene proizvodnje. Kada zaživi regulativa oko prozumjera, očekuje se da će biti veće angažovanje fizičkih lica na polju ulaganja. Za sada, građanima je to velika investicija, a nije im izvjesno da će moći prodati struju.
– Privreda je spremna za sve nove trendove, a otpor se vidi u regulativi, jer se ona sporo razvija u odnosu na trendove koji dolaze.
ProCredit je razvila finansijske proizvode za projekte iz OIE, a u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama razvili su i program grantova, ne samo za ulaganja u solarne panele, već i u energetsku efikasnost.
Sajber sigurnost
Krajnji cilj energetske transofrmacije, kako je istako Georgije Mihajlović iz Telegroup, je da budemo energetski stabilni i sigurni, pogotovo u situacijama kada cijene energenata divljaju i kada se mora obezbjediti isporuka energenata.
– Pod pritiskom regulative i rokova ne smijemo izgubiti potrebu za sajber sigurnošću, jer prije ratova obični prijete sajber napadi. Struja je jako važan resurs, moramo ga imati, i evo šta pokazuje situacija kada ste zavisni od uvoza energenata. Važno je da možemo upravljati energetskim sistemo, a ako u svemu tome nemamo zaštitu, onda možemo propustiti neke stvari i da neko upravlja našim resursima a da mi to ne znamo.
Krneta je pojasnio kako se inovativnost u energetici najprije testira u skandinavskim zemljama ili Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj, jer ako se tu potvrdi da nešto dobro funkcioniše, onda će ih pratiti cijela Evropa, jer to je nešto što je nama blisko.
– Ono što mi pokušavamo raditi u Dweltu jeste da omogućimo formiranje energetskih zajednica, lokalne berze struje, da bi se omogućila veća upotreba energije dobijene iz OIE. Zadatak tehnologije je da omogući upotrebu struje – zaključio je Krneta.
Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2022 održan je od 16. do 18. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.
Portal eKapija bio je medijski sponzor Samita. O učesnicima i temama Samita čitajte OVDJE.
Teodora Brnjoš
Izvor: eKapija
© 2020 Sva prava zadržana | SET 2025