SET 2023: Virtuelne elektrane i razvoj “dan unaprijed” tržišta doprinose većoj fleksibilnosti i boljoj integraciji OIE

Kako uključiti distributivne korisnike na tržište električne energije bila je tema panela sa ovogodišnjeg SET-a “Uloga distribuisane proizvodnje i usluga felksibilnosti u procesu daljnjeg razvoja tržišta električne energije i integracija velikog udjela OIE”. Poređenja radi, ako kažemo da je prenosna mreža jedno veliko more, distributivna mreža je u tom smislu, okean. Korisnici u distributivnoj mreži imaju izuzetno veliki potencijal.

Upravo, integracija i uključenje korisnika na distributivnom nivou na tržište električne energije i generalno na energetski sektor biće pravi izazov i pokazatelj da li smo na dobrom putu. Cilj koji zajedno “jurimo” od početka liberalizacije tržišta je tzv. “social welfer” – opšta dobrobit za sve učesnike, prije svega za kategoriju korisniku sistema koja je najveća, a to su aktivni kupci.

O uslugama fleksibilnosti, da li se sa njima trguje, zatim o agregiranju kao i o skladištima i novim potencijalima govorili su učesnici panela: Davor Bajs, ekspert za elektroenergetsku infrastrukturu u Energetskoj zajednici, Miloš Mladenović, izvršni direktor “Dan unapred” organizovanog tržišta u Srbiji (SEEPEX), Marko Lasić, direktor KOER-a, Nemanja Pandurević, generalni direktor Nezavisnog operatora sistema u BiH i Mladen Apostolović, senior portfolio menager.

Energetska zajednica aktivno je uključena u razvoj tržišta električne energije u regionu. Završena je i jedna zanimljiva studija koja se bavi uslugama fleksibilnosti elektroenergetskog sistema u procesu dekarbonizacije.

– Prošle godine smo završili studiju. Radilo se o studiji izvora fleksibilnosti radi podrške dekarbonizaciji zemalja ugvornih strana Energetske zajednice. Studija je dala prikaz svih mogućih izvora fleksiblinosti. To bi trebalo da bude sposobnost elektroenergetskog sustava da se u svakom trenutku izjednači proizvodnja s potrošnjom ne bi li frekvencija ostala 50 Hz. Od kada je trofaznih izmjeničnih elektroenergetskih sustava, uvijek je postojala fleksibilnost i uvijek su postojali izvori za regulaciju frekvencije i snage. To nije ništa novo i poznajemo to već 80 godina. Novo je da se ta problematika sada intenzivira sa integracijom varijabilnih obnovljivih izvora energije. Sada će biti veći izazov balansirati sustav. Što je veća integracija obnovljivih izvora, tu mislim na energiju vjetra i sunca, to znači da je problematika fleksibilnosti zahtjevnija. Sama studija je dala prikaz svih mogućih izvora fleksibilnosti, to je nevjerovatna količina tehničkih, netehničkih, finansijskih, regulatornih mjera i aktivnosti – pojasnio je Davor Bajs iz Energetske zajednice.

Bajs ističe da su se kroz studiju uočili problemi koje proizvođači imaju u vezi sa prekograničnim kapacitetima, iako infrastruktura postoji.

– To je bio scenarij fragmentiranog tržišta koji bi se nastavio u narednom periodu i jedan scenarij koji smo nazavali “puno tržište”, a gdje bi se ta ograničenja u prekograničnim razmjenama značajno olabavila. Bilo da se radi o većim NTC vrijednostima, spajanju tržišta ili o primjeni tzv. “70% cilja” iz regulative 943 o kojoj je koleginica Trhulj pričala u prethodnom panelu. U Evropskoj uniji su svjesni tog problema i te fragmentacije tržišta. Put u panevropsko tržište sigurno vodi ka boljem iskorištavanju postojeće infrastrukture i razvoju novih dalekovoda, ne bi li mreža postala što manji čimbenik ograničenja u tržišnim transakcijama. Ono što je meni najvažnije u toj studiji bilo i što je vrlo logičan rezultat jeste to da ukoliko tržište ostane fragmentirano, svaka zemlja balansira sama unutar sebe. Pri visokoj integraciji pojavljuju se potrebe za dodatnim izvorima fleksibilnosti. Najčešće se radi o baterijama. U regionu se razvijaju reverzibilne hidroelektrane.

Bajs dodaje da je nedostatak studije to što je počela da se radi prije ove krize, te je upućivala i na nove gasne elektrane.

– Dakle, u tom dijelu, mislim da je već zastarila. Očito neće biti lako razvijati nova postrojenja na gas. U drugom scenariju gdje je tržište otvoreno ako ne potpuno, onda u visokoj mjeri, praktično sve potrebe za novim izvorima fleksibilnosti, dramatično se smanjuju. Svi mi danas imamo unutar naših elektroenergetskih sistema izvore fleksibilnosti. U regiji su značajne hidroelektrane, a one su jako dobri izvori fleksibilnosti. Vrlo brzo se puste u pogon i promjer snage je visok. Istina, pojavljuju se problemi ljeti zbog sušne hidrologije kada ne mogu dati pun doprinos, ali u principu ništa nije nemoguće riješiti.

Kao najvažniji zaključak studije, Bajs izdvaja da integracija obnovljivih izvora energije treba da bude popraćena što većim otvaranjem tržišta i što manjom blokadom prekograničnih razmjena i tržišnih transakcija.

– U principu te interkonekcije koje konsultanti nazivaju kao izvor fleksibilnosti, ja ne mislim da je interkonekcija izvor fleksibilnosti, ali što veća tržišta i razvoj balansnog tržišta je nešto što će sasvim sigurno omogućiti mnogo veću integraciju obnovljivih izvora energije, nego što je to danas. Pri tom, pružatelji te usluge balansiranja moraju biti finansijski kompenzirani za to. Ako neka hidroelektrana ne može prodati svoju energiju “dan unaprijed” ili na dugoročnom tržištu, ukoliko mora ograničiti svoju proizvodnju da bi oslobodila rezervu da podigne ili spusti proizvodnju, ona mora biti finasijski komepenzirana.

Virtuelne elektrane

U regionu se mnogo priča o virtuelnim elektranama u BiH. Nemanja Pandurević, generalni direktor Nezavisnog operatora sistema u BiH, pojašnjava o čemu je riječ.

– Vođeni idejom da je nepohodno vršiti dalju integraciju tržišta prvo u regionlano, pa onda u panevropsko tržište, bili smo svjesni da nismo završili inicijalni posao, a to je otvaranje lokalnog, državnog tržišta. U tom svjetlu, imali smo situaciju da proizvođači električne energije na distributivnom nivou nisu imali pravo izbora balansno odgovorne strane pri prodaji svoje električne energije. Od uspostave tržišnih pravila 2016. godine, proizvođači su isključivo imali mogućnost da prodaju svoju električnu energiju i da zaključe ugovor o otkupu sa jednom od tri elektroprivrede u BiH. Takav odnos zasnivao se na netržišnim principima. Period važenja ugovora bio je do 12 godina u FBiH i do 15 godina u RS sa jasno definisanom fiksnom cijenom otkupa. Ta cijena nije pratila kretanje električne energije na tržištu i, sa skokom cijena sredinom 2021. godine, stvorila se jaka potreba proizvođača elelektrične energije da maksimiziraju svoj profit. Međutim, u tom trenutku nismo imali tehničke mogućnosti da im to pružimo. Kroz široke konsultacije koje smo obavili sa sve tri elektroprivrede kao i sa regulatorima na oba nivoa, stvorili smo model koji se zasniva na sistemu distribuiranih izvora el. energije. Oni su se mogli agregirati, odnosno ujednačavati do minimalnog nivoa 1 MW kako bi se mogli prikazivati u našem sistemu – kaže Pandurević.

Dodaje da trenutno u BiH ima sedam virtuelnih elektrana i da su to u suštini balansno-odgovorne strane. Kroz ove elektrane proizvođač distributivne energije može da bira s kim će da sarađuje kao i pod kojim uslovim i po kojoj cijeni.

– Naglašavam da je prethodni sistem imao dosta benefita i da se razvijao u periodu kada je cijena el.energije bila niža od one koju je garantovao ugovor. To je dalo podsticaj investitorima da ulažu u sektor obnovljivih izvora i činilo je te projekte podobnim da budu finansirani od strane banaka. S te strane taj sistem je bio dobar, ali s druge moramo pratiti korake ali i osjetiti potrebe proizvođača, te situaciju na tržištu. To smo odradili i mislim da su rezultati jako dobri. Trenutno imamo oko 120 MW instalisane snage, podjeljene na ovih sedam elektrana. To je sada jedna tržišna utakmica – rekao je Pandurević.

Na konstataciju moderatora Marka Jankovića iz Elektromreže Srbije da virtuelne elektrane u BiH imaju daleko veću cifru u instalisanoj snazi nego u svim drugim državama Energetske zajednice zajedno, Pandurević potvrđuje i dodaje da očekuje da se taj trend nastavi.

– Ovaj model smo uveli 1. maja 2022. godine, to je manje od jedne godine i za taj period je već postignuto oko 120 MW. Očekujemo da će u ovoj godini dosegnuti maksimum a to 250 MW. Ovo je dalo podstrijek svim investitorima da uđu u ovaj sektor i to je, zasita, onaj pravi benefit ovog modela. Važno je reći da mi ovo ne bismo mogli raditi bez saradnje sa operatorima distributivnog sistema. Trenutno jednom mjesečno dobijamo agregirani izvještaj na petnaestominutnoj rezoluciji od ODS-ova na osnovu kojeg vršimo izračunavanje debalansa koji fakturišemo bosovima, koji kasnije to spuštaju na svoje članove ili virtuelne grupe – pojasnio je Panderović.

Na ovaj način cijenu određuje ponuda i potražnja, a da elektroenergetski sistem BiH nije ugrožen.

– Sada imamo redovno praćanje odstupanja realizacije od plana i posljednjih mjeseci, kako smo radili određene adaptacije prvobitnog modela, došli smo skoro do idealne situacije da je 99% realizacije u odnosu na plan. Debalanse jako malo naplaćujemo – kazao je Pandurević.

Dok su u BiH u fokusu agregiranja mali proizvođači, u Hrvatskoj je potpuno drugačiji primjer.

– KOER je početkom 2019. krenuo sa razvojem tehnološke platforme za koju smo htjeli da pomogne upravljanju kompleksnošću na strani potrošača, dakle, već smo nazirali da ćemo kroz ekonomsku tranziciju morati imati dodatne entitete koji će upravljati potrošnju i spajati trošila i brojila sa tržištima. To se poklopilo i sa pilot projektom operatora prenosnog sustava HOPS-a, koji je u to vrijeme otvorio tržište pomoćnih usluga kroz taj pilot projekat, iako, još nije bilo zakonske osnove za to. Kroz pilot projekt prvo su krenuli pojedinačni, veliki potrošači nuditi svoju fleksibilnost na tržištu uravnoteženja. Mi smo krajem 2020. potpisali ugovor o pružanju usluga uravnoteženje, odnosno, pomoćnih usluga HOPS-u i to je koincidiralo sa predstavljanjem novog zakona na tržištu električne energije, gdje smo prvi put dobili definiciju agregatora unutar zakona – pojašnjava Marko Lasić, direktor KOER-a.

(Foto: SET Trebinje/3 D Media)

Dodaje da je agregator subjekt koji upravlja portfeljom i entitet kojeg nazivamo kolokvijalno “virtuelne elektrane”.

– To su ustvari agregatori i krajnji potrošači ili proizvođači energije koji su upravljivi i čije usluge možemo ponuditi na različitim tržištima. Kao misiju smo imali ubrzanje energetske tranzicije jer to vidimo kao povijesni trenutak u kojem možemo sudjelovati. To vidimo kao pozitivnu promjenu koja nam je bila interna motivacija da uđemo u energetiku s kojom nismo imali nikakve veze. U 2022. smo agregirali oko 50 MW kapaciteta potrošnje, dakle, industrijskih postrojenja, komunikacijske infrastrukture, komunalne infrastrukture i raznih potrošača kod kojih smo vidjeli da postoji određena fleksibilnost nakon analitike. U prošloj godini smo imali više od deset uspješnih aktivacija kapaciteta na tržištu uravnoteženja. Zajedno s operatorom prenosnog sustava dokazali smo da taj model ima smisla, pogotovo u prošloj godini koja je bila iznimno izazovna energetski. Sposobnost sustava da fleksibilnost realizira na tržištima koja nisu nužno primarno energetski subjekti u toj situaciji se pokazala kao dobra. Tako da, u prošloj godini, mi smo imali samo jednu uslugu – tercijarna usluga mFRR u smjeru smanjenja potrošnje i povećanja proizvodnje. U posljednjih mjesec dana, otvorila se usluga drugog smjera, tako da mi već u ovom mjesecu nudimo kapacitet u drugom smjeru. Nudimo tercijarnu uslugu smanjenja proizvodnje i povećanja potrošnje.

Dodaje da ovim ustvari stimulišu potrošače da troše više nego što su planirali i za to će dobiti određenu nagradu.

– Sad smo dobili jednu simetriju usluge i vidimo da možemo aplicirati na industrijske pogone. Imamo primjere industrijskog pogona koji ima priključak od 15 MW. Dakle, mi imamo fleksibilnost unutar tog sustava otprilike 12 MW u jednom ili drugom smjeru. Njihova radna točka je oko 8 MW, što znači da smo sposobni sustavu ponuditi uslugu fleksibilnosti i u jednom ili drugom smjeru. Ako uzmemo za usporedbu neki batrerijski sustav snage 12 MW koji ima sposobnost pružanja usluge od 2 sata, ta investicij bi iznosili oko 30 do 40 mil EUR. Na ovaj način smo detektirali i uspjeli upravljati fleksibilnošću kao i ostvariti prihode sa postojećom imovinom samo promjenom načina rada kroz tehnološko rješenje koje smo razvili. Osim industrijskih pogona, vidimo još prilika za optimizaciju kroz komunalnu infrastrukturu kojoj hronično nedostaje sredstava za nove investicije, a kroz ovakve usluge mogu ostvariti ne samo uštede kroz korištenje energije koja im je besplatna ili im se plaća da potroše, nego ostvarivanjem prihoda kroz nove poslovne modele.

Fleksibilnost na berzi električne energije

Miloš Mladenović izvršni direktor SEEPEX-a ističe da su dva ključna dokumenta proteklih mjeseci izašla u javnost od strane Evropske komisije i stručnih tijela. Prvo je tzv.”digitalna energetska strategija”, a drugi dokument je u vezi sa izmjenom market dizajna, kao posljedica energetske krize prošle godine.

– Svi učesnici su dobili zadatak od Evropske komisije da analiziraju postojeći “market dizajn” što je bila i najvažnija tema, a s druge strane, da predlože nove mjere ili eventualno nove tržišne segmente koji će pomoći u zelenoj tranziciji. U vezi sa prvom digitalnom energetskom strategijom, prepoznata je potreba da se ide još dalje, da poslije “spot tržišta” i “market kapling procesa” i “jedinstvenog spot evropskog tržišta” koji je u doba svog nastajanja bio zamišljen kao “cherry on the top” cijelog “market dizajna”. Prvo, prepoznato je od stane ovog drugog papira da ono što je najvažnije da je postojeći “market dizajn” odličan. Dakle, da je sistem marginalnih referentnih cijena koji je bio dosta osporavan u vrijeme vioske krize, jedini bio adekvatan da pruži pravi signal. To je vrlo važno i to je i natjeralo cijelu evropsku strukturu da razmišlja o novim rješenjima.Takođe, prepoznata je potreba da se ide dalje, da kažem “out of the box” u razmatranju tržišta fleksibilnosti kao i da krene kao “blockchain” tehnologijama koje bi omogućile integraciju, kao i integraciju potrošača do samog uređaja. Tako da, pokušam da demistifkijem “blockchain” koncept. To nisu samo kriptovaute jer su zaista prepoznate u evropskoj strategiji kao bitan segment.

Dodaje da je ponovo u toj strategiji apostrofirano tržište fleksibilnosti kao novi market segment koji je važan alat u održivoj evropskoj tradiciji.

– S druge stane, u prijedlogu novog “market dizajna”, apostrofirano je ponovo važnost “spot tržišta”, dakle, “dan unaprijed” unutar dnevnog tržišta. Takođe, prepoznata su i tri nova segmenta o kojima sam pričao i prošle godine. Mi smo ih uveli u javnost prije godinu i po dana na panelu u Beogradu. Prepoznat je prvo kao model tih dvostrukih “contract for differences”, odnosno ugovora s razlikama kao relevantan model podrške zelenoj tranziciji. To su čisti finansijski ugovori koji ne mogu biti realizovani bez likvidnog spot tržišta i robusne diferentne cijene – to je prva stvar. Duga stvar koja je apostrofirana je pružanje mogućnosti kupcima da oni valorizuju svoju fleksibilnost. Znači, mi kada pričamo o tržištu fleksibilnosti, više tretiramo tržište koje daje uslugu operatorima sistema da bolje balansiraju svoj sistem. Uključivanje distribuirane proizvodnje i upravljive potrošnje u tržište kako bi oni pružili operatorima sistema uslugu fleksibilnosti. Ovdje je više fokus usmjeren na kupce, znači, mogućnost kupcima da sklapaju istovremeno različite tipove ugovora. To je veoma važan segment koji ćemo dodatno apostrofirati u Srbiji. Ja ću gledati i na SEEPEX-u da i OTC market neki uvedem za takve ugovore kako bismo imali centralizovanu i tu uslugu. Osim toga što pruža fleksibilnost za bolje pozicioniranje kupaca na tržištu a samim tim i mogućnost za njihovo učestvovanje u tržištu fleksibilnosti, takođe je, osnovni alat za sve nove investicije obnovljivih izvora energije. Kompletna zelena tranzicija ubuduće će biti bazirana ili na “corporate PPA” ili “merchant PPA” ili da kažem neki dvostruki CfD ali sve to podrazumijeva likvidno spot tržište koje daje referentnu cijenu.

Sljedeći korak je implementacija “market kaplinga”. Očekujemo pomoć naših prijatelja iz Energetske zajednice da podrže naša nastojanja da uđemo sa prvim “Day-ahead Coupling” već 2024.

Raduje ga da će konačno i u regionu krenuti “dan unaprijed” tržišta – uskoro u Crnoj Gori i Makedoniji, a SEEPEX nudi i svu pomoć i za Bosnu i Hercegovinu.

– Potpuno se slažem da je fragmentiranje pogubno za tržište ali i investicioni okvir. U ovakvim malim fragmentiranim tržištima, ne možete da dajete relevantnu spot cijenu sa nerelevantnom referentnom cijenom, tu nema priče o CfD ugovrima kao ni o hedžingu kroz “corporate PPA”. Zaista bi trebalo da idemo u integraciju. Napomenuo bih da smo krajem prošle godine završili projekat korporativnog spajanja sa BSP-om, slovenačkom berzom. Želim da podržim tezu da je ta fragmentiranost tržišta ne samo da je kontraproduktivna već je u ovim okolnostim “non sense” – poručio je Mladenović.

Mladen Apostolović, senior portfolio menager smatra da je fleksibilnost kranji cilj do kojeg moramo da stignemo postepeno.

– U regionu nas vrijeme gazi. Sada imamo integraciju obnovljivih izvora kao obavezu i dio energetkse tranzicije ka obnovljivim izvorima a još uvijek nemamo završenu integraciju veleprodajnih tržišta. Snabdjevač na tržištu služi da omogući “malim” učesnicima na tržištu, a koji nemaju dovoljno infrastrukture ni vremena kao ni kvalifikovanog kadra, da pristupe tržištima i ostalim platformama koje su potrebne za plasman električne energije na tržište. Kada kažemo tržište, zato su “Day ahead” berze jako bitne. Nadam se da će do kraja godine da se riješi i za BiH, kako bismo znali krajnji status zato što ta proizvodnja nije ravnomjerna.

Napominje još jednu bitnu stvar koju nemamo, a to je dio komunikacije i telekomunikacione infrastrukture – potrebna su mjerenja u realnom vremenu.

Moderator Marka Jankovića iz Elektromreže Srbije kao zaključak izdvaja “da nema razvoja tržišta fleksibinosti i uključenja distributivnih korisnika bez pametnije distributivne mreže. To bi trebalo da bude poruka.”

Regionalna berza ADEX

Mladenović ističe da je projekat regionalne berze ADEX uspješno završen s partnerima iz Slovenije – BSP-om.

– Prvi rezultat te sinergije će biti uspostavljen unutar dnevnog tržišta u Srbiji jer bez tog konteksta bilo bi dosta skupo, a ako je skupo za nas, bilo bi skupo i za učesnike. Prvi vidljivi benefit biće odmah nakon šest mjeseci, a drugi bitan benfit će biti transfer BSP kliringa na ECC, to je možda ekskluziva. To je za sve učesnike na SEEPEX-u veoma bitno, jer svi učesnici na SEEPEX-u i na BSP-u kroz “single membership” će imati pristup na oba tržišta. Npr. Elektroprivreda Republike Srpske koja nije prisutna u Evropskoj uniji, prisutna je SEEPEX-u kroz ECC infrastrukturu, automatski će, uz neke pravne i regulatorne uslove, moći da trguju na tržištu u EU, tj. u Sloveniji. To su kratkoročni ciljevi i vrlo vidljivi iz proste bilateralne sinergije. Otvoreni smo za sve partnere u regionu. SEEPEX nije bio projekat, on je bio vizija i ideja da ponudimo najbolji servis čitavom regionu. Nažalost, politika ponekad prevaziđe ekonomiju i biznis, mi smo morali da se okrenemo našim partnerima u EU. Mantru “regionalno tržište” bi trebalo izbaciti iz priče jer je “out of fashion”. Mi imamo panevropsko tržište i idemo ka njemu. Nadam se da će naš prvi kapling biti 2024.

Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2023 održavao se od 22. do 24. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.

Portal eKapija je medijski sponzor Samita.

Više o panelima i dešavanjima možete da pratite u posebnoj rubrici na linku OVDJE.

Ostatak panela možete pogledati na videu u nastavku:

Izvor: Slobodana Šubara, eKapija