Energija budućnosti je u energiji vjetra

Klimatske promjene na zemlji dostigle su takav nivo da se već može govoriti i o klimatskoj krizi; a stručnjaci viziju izlaska vide u snažnijem korištenju manje štetnih izvore energije (obnovljivi izvori), uz redukciju korištenja fosilnih goriva, odnosno emisije stakleničkih plinova. Najveći dio energije dobijene iz obnovljivih izvora u svijetu odnosi se na hidroenergiju, uz sve značajnije učešće vjetroenergije, dok su ostali energetski izvori trenutno zanemarivi. Bosna i Hercegovina ima veliki neiskorišten potencijal za proizvodnju energije vjetra, ali zbog spore implementacije investicija tek dvije vjetroelektrana su priključene na mrežu. Nedavna dodjela koncesije od strane Vlade RS firmi VE Grebak doo, Nevesinje za vjetroelektranu Grebak povod je za razgovar sa njenim izvršnim direktorom gosp. Čampara Miralemom.

Za početak, ukratko predstavite sebe, društvo VE Grebak i projekat u opštini Nevesinje.

Ja sam po zanimanju mašinski inženjer sa bogatim iskustvom u energetici ( TE Gacko). Ovim poslom: istraživanjem vjetropotencijala, pripremom projekata vjetroenergije i samom promocijom ovog oblika obnovljive energije bavim se zadnjih 15 godina. Prije 4 godine sam uspostavio saradnju sa partnerima iz Njemačke, na razvoju i pripremi izgradnje vjetroelektrane Grebak, na lokalitetu Grebak, opština Nevesinje.

Radi se o stranom investitoru, koji u svom portfoliju i svojim referencama ima značajne projekte, koji je donio ono što nama nedostaje; know-how, iskustvo i kapital. Bitno je znati da ne treba praviti razliku domaći ili strani kapital, jer kapital nema vjeru ni nacionalnost, već je neutralan kao voda, ide tamo gdje je lakše i gdje se ostvaruje profit.

Mi smo sa naše strane uložili rezultate naših dugogodišnjih i po međunarodnim standardima, izvršenih istraživanja vjetropotencijala te obavezu da provedemo sve pripremne radnje, koje su inače složene, a u našim okolnostima i dodatno usložnjene, što govori da smo u implementaciji ovakvih projekata na samom dnu u regionu.

Ovo bi bili u najkraćem, osnovi na kojima se temelji ovo partnerstvo i uloga privrednog društva VE Grebak d.o.o. u ovoj fazi.

VE Grebak d.o.o. je nosilac projekta vjetroelektrane. Radi se o projektnom društvu- developeru koje ne posjeduje vlastiti kapital, već osnivači društva posjeduju kapital. Istovremeno, radi se o investitoru, koji ulaže novac i investicijskim potencijalom osigurava realizaciju projekta, što je sa organizacijskog aspekta uobičajena praksa za ovakve projekte.

U razvojnoj fazi projekta, kada se imaju samo ulaganja, a ne i prihodi, normalno je da se u završnom računu iskazuje gubitak. Da se razumijemo, taj gubitak je vlastiti kapital investitora, pri čemu se vraćanje uloženog kapitala vrši isključivo iz proizvodnje, odnosno budućih zarada projekta( cash flow).

Investicijska vrijednost projekta VE Grebak je 130 miliona KM, troškovi razvojne, odnosno pripremne faze procijenjeni na cca. 5 miliona KM( od čega je već do sada utrošeno oko 4 miliona KM), te uz činjenicu da je VE Grebak d.o.o. ( Koncesionar) i potpisnik Koncesionog ugovora i da je sve obaveze uključujući i jednokratnu koncesionu naknadnu u iznosu od 650.000 KM uredno i pravovremeno ispunio.

Izgradnja ovog projekta je u interesu svih učesnika u projektu: od investitora i lokalne zajednice do Vlade Republike Srpske i potrebe za realizaciju planova razvoja vezanih za energetski sektor i obnovljive izvore energije. Samo koncesiona naknada prema lokalnoj zajednici godišnje treba da iznosi u rasponu 700.000 – 1.000.000 KM.

Inače, projekat VE Grebak, koristiće najsavremeniju opremu za proizvodnju energije iz vjetra, sa rokom završetka 2021/2022 godine, ukoliko ne bude nekih blokada, radovi na izgradnji puteva bi mogli započeti oktobra 2020. Izgradnja vjetroelektrane podstaći će lokalni privredni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom?

Projekat izgradnje vjetroelektrana u svakoj sredini predstavlja veliki izazov posebno u našim uslovima. Njegova realizacija je veoma složena i opterećena nizom različitih odnosa, društvenih, normativnih pa i političkih. Mora se priznati izuzetna podrška od strane lokalne zajednice i korektna saradnja sa nadležnim Ministarstvom energetike, iako je trebalo gotovo 10 godina da se sa Vladom potpiše Ugovor o koncesiji( u transparentnoj proceduri).

Generalno, dvije su osnovne kategorije problema sa kojima se investitori suočavaju prilikom ulaganja kod nas. To su administrativne prepreke i ambijent za ulaganje, što realizaciju projekata u datom okruženju neefikasne i spore administracije i slabe zaštite vlasničkih prava projekta uz nedostatak instituta odgovornosti za rad javnih službi čini takodje sporim.

Mora se napomenuti da mnogo truda uzima komplikovana i obimna administracija u procesu pripreme realizacije investicije, tako da se investitori, umjesto poslovnim aktivnostima zbog kojih su tu, često bave samo administracijom( ishodjenje 60-tak raznih dokumenata, rješenja, dozvola i saglasnosti), bespotrebno trošeći sredstva i vrijeme.

Već ste naveli pozitivne sporedne efekte ovog projekta po lokalnu zajednicu. Možete li reći malo više, kako će ova vjetroelektrana uticati na prirodu i okolinu, cijene električne energije, te ostale koristi za lokalnu zajednicu i javne interese?

Potreba za čistom energijom je jedna od najvažnijih tema 21. vijeka, jer je energija krvotok civilizacije i sastavni dio našeg svakodnevnog života. VE Grebak je u skladu sa važećim zakonskim propisima ishodovao rješenje o prethodnoj saglasnosti, a u završnoj fazi je izrada studije uticaja na okolinu kojom se utvrdjuje nulto stanje prije izgradnje, uz sveobuhvatno razmatranje potencijalnih učinaka na okolinu u toku izgradnje i za vrijeme rada vjetroelektrane, uz uvažavanje odredaba EU Direktive II za okolinu.

U BiH, kao i u većini zemalja EU postoji sistem poticaja tzv. feed-in tarifa garantovane otkupne cijene, koje su nešto veće nego tržište zbog čega se formiralo negativno mišljenje u javnosti pod izgovorom da to povećava cijenu struje za domaćinstvo, što je dovelo do opšteg protivljenja razvoju i izgradnji vjetroelektrana u BiH. Novi pravilnik o poticajima treba ponuditi prikladnija rješenja, ali još nije donešen i ne znamo kakvi će biti njegovi efekti na intenziviranje izgradnje.

VE Grebak je optimizacijom projektnih rješenja i povoljnih kreditnih aranžmana prihvatila zahtjev Ministarstva energetike RS da električnu eneriju prodaje na tržištu tako da se izbjegla svaka odgovornost za povećanje opterećenja za domaćinstva.

Doprinos javnom interesu ogleda se u diverzifikaciji proizvodnje električne enerije, mogućnosti upotrebe nekorištene imovine u državnom vlasništvu, proširenju infrastrukture( elektro i putne), mogućnosti razvoja drugih proizvodni grana na području i nadzora zaštite javnih dobara od nepogoda nastalih djelovanjem čovjeka i prirode( požari i sl.)

Kakva je mogućnost participacije domaće privrede pri izgradnji vjetroelektrana?

U svakom slučaju radi se o značajnijoj vrijednosti učešća domaćih firmi u izgradnji projekta, posebno kada se radi o gradjevinskom dijelu( cca. 10 km puteva, betonski temelji) i elektro instalacionom dijelu projekta( TS, kablovske trase, priključni dalekovod i sl.).

Generalno u BiH nedostaje kapaciteta za proizvodnju opreme, jer domaća industrija nema tehnološki nivo kakav imaju strani proizvodjači takve opreme i dijelova, ali kooperacija sa već afirmisanim stranim firmama treba maksimalno podržati. Dakle, energija vjetra, zbog značajnog tehničkog napretka, i kod nas može u dogledno vrijeme postati i generator privrednog razvoja.

I za kraj, kao jedan od najiskusnijih developera vjetroenergije u BiH, možete li komentarisati dosadašnji razvoj tog izvora energije u BiH i njegovu budućnost?

Potrebna nam je poslovna stabilnost i ambijent za rad. Ovim poslom se bavim već 15 godina i gdje god bi pokrenuo razgovor ili aktivnosti na razvoju vjetroelektrane nailazio sam na rezerve i prepreke. Do sada me nosio entuzijazam sadržan u velikom izazovu.

Načelno svim vlastima u BiH su puna usta poziva stranim investitorima( organizuju se i brojne konferencije) i potrebe za obnovljivim izvorima energije i zaštite klime, ali kad su u pitanju proceduralne aktivnosti i ambijent za ulaganje, imate vidljive i nevidljive barijere koje ne idu u susret tome.

Također je i činjenica da u BiH nedostaju ozbiljni domaći investitori, koji mogu pratiti ovaj sektor, a pitanje je i da li su spremni na rizike. Po modelu projektnog finansiranja investitor ulaže 25% svojih sredstava, a ostalo su krediti banke i dok se ne isplati kompletan iznos kredita zajedno sa kamatama, banka ima založna prava na projekat. Ako projekat dodje u problem likvidnosti, aktiviraće se založno pravo i banka formalno preuzima projekat. U tom slučaju investitor gubi 25% sredstava koje je unio u projekat. Banci je isključivi interes da pokrije svoje dugove i tražiće novog kupca projekta.

Da bi se omogućio intenzivniji razvoj vjetroenergije kod nas i što veće učešće domaće komponente potrebno je na nivou društva ravijati sposobnosti proceduralne, tehničke i finansijske prirode. Takvim pristupom moglo bi se do 2030. izgraditi 1200 MW ( 3000 GWh) investicione vrijednosti od preko jedne milijarde sa mogućim domaćim učešćem od cca. 200 miliona Eura, što predstavlja značajan razvojni potencijal.