ACO STANIŠIĆ ZA SET TREBINJE: Modernizacija distributivne mreže ključna za energetsku sigurnost i razvoj novih projekata

Energetska tranzicija, sve veći broj proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora i ubrzana digitalizacija mijenjaju način funkcionisanja elektroenergetskog sistema i pred distributivnu mrežu postavljaju nove zahtjeve. O tome koliko je distributivna infrastruktura Republike Srpske spremna da odgovori na ove izazove, zašto su neophodna kontinuirana ulaganja u modernizaciju mreže i kakve mogućnosti za razvoj energetskih projekata ima Sarajevsko-romanijska regija, za Samit energetike Trebinje govori Aco Stanišić, direktor ODS „Elektrodistribucija“ a.d. Pale i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

U razgovoru se osvrće na izazove priključenja novih proizvođača električne energije, perspektive razvoja obnovljivih izvora, značaj digitalizacije i primjene vještačke inteligencije u energetskom sektoru, ali i na neophodnost očuvanja stabilnosti i pouzdanosti distributivne mreže. Posebno govori o energetskom potencijalu Sarajevsko-romanijske regije i značaju Samita energetike Trebinje kao mjesta susreta, povezivanja i razmjene iskustava predstavnika energetskih kompanija, institucija i investitora.

SET Trebinje: Koliko je distributivna mreža Republike Srpske spremna da odgovori na sve veće zahtjeve koji dolaze sa razvojem solarnih i vjetroelektrana i priključenjem novih proizvođača električne energije?

Stanišić: Distributivnu mrežu Republike Srpske u trenutnim okolnostima možemo posmatrati kao dobar temelj kojem je potrebno značajno ulaganje u narednom periodu kako bi mogla održati kvalitet isporuke, ali i podržati dalji razvoj privrede i društva i njihove potrebe. Ono čega moramo biti svjesni jeste starost dijela sistema i instalacija, ali i toga da savremeni energetski tokovi donose novine u samom karakteru i načinu funkcionisanja sistema.

Distribucija električne energije je nekada podrazumijevala samo prenos električne energije od mjesta proizvodnje do korisnika, dok je danas situacija dosta drugačija. Imamo sve veći broj malih i velikih proizvođača koji električnu energiju predaju u distributivnu mrežu, što svakako stavlja nove izazove pred preduzeća, kako u tehničkom, tako i u organizacionom smislu. Moramo raditi na razvoju mreže tako da istovremeno razvijamo sposobnost mreže da prihvati nove proizvodne kapacitete, ali i da obezbjeđujemo kvalitet električne energije, održimo naponske prilike i garantujemo pouzdanost snabdijevanja postojećih korisnika.

Zbog svega ovoga neophodno je da kontinuirano ulažemo u razvoj kapaciteta mreže, izgradnju novih trafostanica, rekonstrukciju vodova i uvođenje savremenih sistema upravljanja, jer jedino na taj način možemo održati korak sa razvojem privrede, ali i savremenim tokovima funkcionisanja i upravljanja.

SET Trebinje: Energetska tranzicija podrazumijeva sve veći udio obnovljivih izvora energije. Koji su najveći izazovi za distributivni sistem u tom procesu?

Stanišić: Najveći izazov u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, prije svega solarnih i hidroelektrana, jer na našem području još uvijek nema izgrađenih vjetroelektrana, jeste to što njihova proizvodnja zavisi od vremenskih uslova, što zahtijeva mnogo fleksibilniji sistem koji ima mogućnost praćenja i odgovora na trenutne okolnosti. Takođe, ovdje imamo i dvosmjerni tok električne energije jer distributivna mreža više nije samo put kojim se električna energija doprema do krajnjih korisnika, već i infrastruktura putem koje proizvođači predaju proizvedenu energiju u sistem. Tu su i pitanja regulacije napona, zaštite sistema, upravljanja vršnim opterećenjima i održavanja stabilnosti napajanja.

Naravno, naša preduzeća su se postepeno pripremala za priključenje novih proizvođača i prilagođavanje sistema takvim uslovima rada. U skladu s tim, nastavljamo planski razvoj mreže i infrastrukture koja može odgovoriti sve većim zahtjevima za priključenje novih proizvodnih objekata. Takođe, kontinuirano radimo i na identifikaciji područja sa najvećim potencijalom za razvoj obnovljivih izvora energije i u skladu s tim pristupamo planiranju budućih investicija.

SET Trebinje: Koliko je važno pravovremeno ulaganje u modernizaciju distributivne mreže kako bi se obezbijedila stabilnost i sigurnost snabdijevanja električnom energijom?

Stanišić: Ono je od suštinske važnosti. Jasno je da kada imate stari i dotrajali sistem, investicije i sredstva često odlaze na gašenje požara i krpljenje rupa, ali je neophodno raditi i na strateškim investicijama usmjerenim na razvoj i modernizaciju samog sistema koje donose sigurnost snabdijevanja, prate privredni razvoj i kvalitet života građana.

 Moramo imati u vidu da se potrebe za električnom energijom mijenjaju i da, uz već pomenute nove proizvodne kapacitete, danas imamo rast potrošnje kako u privredi, tako i u domaćinstvima koja sve češće biraju električnu energiju kao primarni izvor, prije svega za grijanje, ali i za druge potrebe.

Ako mreža ne prati te promjene, rizikujemo povećanje gubitaka, veći broj prekida u napajanju i ograničene mogućnosti priključenja novih korisnika. Zato modernizacija mreže nije ničiji hir, već neophodnost koja mora biti kontinuiran proces i podrazumijeva zamjenu dotrajale opreme, rekonstrukciju srednjenaponske i niskonaponske mreže, izgradnju novih trafostanica, automatizaciju i uvođenje savremenih sistema nadzora.

SET Trebinje: Sve se više govori o digitalizaciji energetskog sektora i primjeni vještačke inteligencije. Na koji način ove tehnologije mogu unaprijediti rad distributivnih sistema i smanjiti gubitke električne energije?

Stanišić: Svi smo svjedoci da digitalizacija, nove tehnologije, a sve više i primjena vještačke inteligencije, postaju sastavni dio svih sfera života i poslovanja, pa tako ni energetski sistem nije izuzetak. Lično sam pristalica opreznog pristupa svemu tome, jer svaka nova tehnologija, pored svojih prednosti, može imati i određene nedostatke i rizike.

Naravno, svjestan sam da tradicionalni način upravljanja mrežom, zasnovan pretežno na periodičnim mjerenjima i intervencijama nakon nastanka problema, postepeno mora ustupiti mjesto sistemima koji omogućavaju kontinuirano praćenje i predviđanje stanja mreže. To je svakako jedan od pozitivnih aspekata ovih procesa i pravac u kojem distributivni sistemi treba da se razvijaju.

Ipak, kod primjene vještačke inteligencije zadržao bih određenu dozu opreza i svakako insistirao na tome da ljudska komponenta ostane prisutna u planiranju, praćenju i upravljanju procesima. Jasno je da vještačka inteligencija može dodatno unaprijediti procese, pomoći u analizama poput prognoziranja potrošnje, predviđanja opterećenja, otkrivanja neuobičajenih obrazaca potrošnje, identifikacije potencijalnih kvarova i optimizacije održavanja.

Međutim, specifičnosti našeg terena, karakteristike same mreže, lokalne vremenske prilike i sve ono što naši ljudi poznaju na osnovu dugogodišnjeg iskustva navode me na stav da je u ovom trenutku najprimjereniji kombinovani pristup.

SET Trebinje: Koliko postojeća distributivna infrastruktura može odgovoriti na potrebe novih energetskih projekata i da li je potrebno značajnije ubrzati investicioni ciklus?

Stanišić:Već sam pomenuo da postojeća distributivna infrastruktura predstavlja dobru polaznu osnovu, ali njeni kapaciteti nisu neograničeni. Mogućnost priključenja novih energetskih projekata zavisi od konkretne lokacije, raspoloživog kapaciteta trafostanica i vodova, naponskih prilika i ukupnog stanja mreže. S druge strane, dinamika investicija zavisi od finansijskih mogućnosti preduzeća, koje nisu neograničene i zahtijevaju od nas ozbiljnu analizu održivosti i isplativosti svake investicije.

Zbog svega toga jako je važno održavati kontinuitet investicija, ali tako da se one realizuju planski i sistemski i da prate dugoročne potrebe područja na kojima se realizuju. Ne smijemo dopustiti da budemo usko grlo ili kamen spoticanja razvoju neke opštine ili regije, već, naprotiv, moramo kroz svoj rad biti dio tima koji omogućava nove investicije, privredni rast i energetsku sigurnost Republike Srpske.

SET Trebinje: Kakva je perspektiva razvoja energetskih projekata na području Sarajevsko-romanijske regije i koliko ovaj dio Republike Srpske može doprinijeti ukupnoj energetskoj slici?

Stanišić: Sarajevsko-romanijska regija ima značajan potencijal za razvoj energetskih projekata, posebno kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i korišćenju lokalnih energetskih resursa. Naše područje karakterišu različiti prirodni i geografski uslovi koji otvaraju mogućnosti za razvoj projekata vezanih za obnovljive izvore energije, ali i drugih oblika održivog korišćenja energije. Ovakvi projekti svakako mogu predstavljati značajan doprinos elektroenergetskom sistemu Republike Srpske.

Ipak, razvoj ovih projekata mora biti pažljivo planiran, uz postepenu realizaciju i uvođenje u mrežu, kako ne bi došlo do preopterećenja distributivnog sistema i situacije u kojoj bi ograničenja postojeće infrastrukture umanjila pozitivne efekte novih investicija.

Zato je prilikom razvoja svih ovih projekata neophodno analizirati raspoložive mrežne kapacitete i stvarati uslove za priključenje novih proizvođača, uz poštovanje ekoloških standarda, zaštitu životne sredine, ali i usklađivanje sa strategijama razvoja lokalnih zajednica i regija.

SET Trebinje: Koliko Samit energetike Trebinje doprinosi povezivanju energetskih kompanija, institucija i investitora i koliko su ovakvi skupovi važni za definisanje konkretnih pravaca razvoja energetskog sektora?

Stanišić: Samit energetike Trebinje ima veliki značaj jer na jednom mjestu okuplja predstavnike energetskih kompanija, institucija, regulatornih tijela, akademske zajednice, investitora i stručnjaka iz regiona. Dinamika razvoja svih sektora, ne samo elektroenergetskog, i promjene koje to donosi takve su da nijedna kompanija, institucija ili država ne mogu samostalno odgovoriti na sve izazove. Saradnja i razmjena iskustava više nisu stvar izbora, već neminovnost i neophodnost ako želite da opstanete i uspijete.

Za nas iz distributivne kompanije ovakvi skupovi su posebno značajni jer omogućavaju razmjenu iskustava o modernizaciji mreže, digitalizaciji i priključenju obnovljivih izvora energije, jer na osnovu iskustava drugih možemo izbjeći neke greške i probleme sa kojima su se oni susretali.

Uz ovo, Samit je svakako i prilika za ostvarivanje novih poslovnih odnosa i saradnje, učvršćivanje postojećih partnerstava, a sve ono što su donijele prethodne godine svrstava SET u sam vrh ovakvih događaja u regionu.