
Energetski sektor Republike Srpske nalazi se u značajnom investicionom ciklusu, uz intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture. O najvažnijim projektima Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, energetskoj sigurnosti, investicijama, razvoju obnovljivih izvora, ali i značaju regionalne saradnje i Samita energetike Trebinje, za SET govori ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
U razgovoru za SET, ministar Đokić govori i o potencijalima Republike Srpske u oblasti hidro, solarne i vjetroenergije, značaju stranih investicija i međunarodnih partnerstava, te očekivanjima od narednih izdanja Samita energetike Trebinje.
Đokić: Energetski sektor Republike Srpske nalazi se u veoma značajnom investicionom ciklusu, a naš osnovni cilj je da obezbijedimo dovoljno energije za domaće potrebe, očuvamo energetsku stabilnost i istovremeno stvaramo nove proizvodne kapacitete koji će biti osnova za dalji privredni razvoj.
Među najvažnijim projektima svakako su hidroelektrane „Dabar“, „Bistrica“, i projekti na Gornjoj Drini, kao i brojni projekti u oblasti solarne i energije vjetra. HE „Dabar“, snage 159 MW, i HE „Bistrica“ su jedni od najvećih energetskih objekata koji se trenutno grade u Republici Srpskoj i predstavljaju strateške projekte ne samo za Hercegovinu, već i za cijeli elektroenergetski sistem Republike Srpske.
Paralelno sa izgradnjom novih proizvodnih objekata, izuzetno nam je važna rekonstrukcija i modernizacija distributivne mreže, unapređenje prenosnih kapaciteta i stvaranje uslova za integraciju sve većeg broja obnovljivih izvora energije.
Energetika je jedan od najvećih razvojnih potencijala Republike Srpske. Nove investicije znače rast BDP-a, nova radna mjesta, veće prihode lokalnih zajednica, angažovanje domaćih kompanija i jačanje ukupne privredne aktivnosti. Zato energetsku politiku ne posmatramo samo kao pitanje proizvodnje električne energije, nego kao jedan od ključnih instrumenata ekonomskog razvoja Republike Srpske.
Đokić: Republika Srpska raspolaže izuzetnim potencijalom obnovljivih izvora energije i naš cilj je da taj potencijal koristimo planski, odgovorno i u skladu sa mogućnostima elektroenergetskog sistema.
Posljednjih godina posebno je izraženo interesovanje investitora za solarnu energiju. Dodijeljene su koncesije za veliki broj solarnih elektrana ukupne instalisane snage 1635 MW, vrijednosti 2,7 milijardi KM, a posebno veliki potencijal ima područje Hercegovine. Istovremeno razvijamo i projekte vjetroelektrana, jer Republika Srpska na određenim područjima ima veoma povoljne uslove za proizvodnju energije iz vjetra. Do sada su dodijeljene koncesije za tri vjetroelektrane ukupne instalisane snage 165,6 MW i ukupne investicione vrijednosti 426,5 miliona KM.
Takođe, do sada je izgrađeno 2478 malih solarnih elektrana ukupne instalisane snage 410 MW, kao i 58 malih hidroelektrana ukupne snage 104 MW.
Međutim, budući razvoj obnovljivih izvora ne može se posmatrati samo kroz instalisanu snagu. Sve veći udio solarnih i vjetroelektrana zahtijeva snažniju i fleksibilniju mrežu, nove sisteme upravljanja, skladištenje energije i balansne kapacitete. Upravo zato će baterijski sistemi za skladištenje energije imati sve značajniju ulogu.
Hidroenergija ostaje jedan od strateških resursa Republike Srpske. Nastavljamo realizaciju započetih hidroenergetskih i drugih projekata, jer hidroelektrane, pored proizvodnje čiste energije, imaju izuzetno važnu ulogu za stabilnost sistema i integraciju obnovljivih izvora.
Naš cilj nije samo povećanje udjela obnovljivih izvora, već izgradnja održivog i funkcionalnog energetskog sistema.

Đokić: Događaji u Evropi u posljednjih nekoliko godina pokazali su da je energetska sigurnost postala pitanje od najvišeg ekonomskog i strateškog značaja. Republika Srpska ima važnu prednost jer raspolaže značajnim vlastitim energetskim resursima i raznovrsnom strukturom proizvodnje.
Naš pristup zasniva se na diverzifikaciji. Ne smijemo zavisiti samo od jednog izvora energije. Potrebni su nam hidroenergetski objekti, solarne i vjetroelektrane, ali u periodu tranzicije moramo voditi računa i o postojećim termoenergetskim kapacitetima, koji i dalje imaju veoma važnu ulogu u sigurnosti snabdijevanja.
Istovremeno moramo ulagati u mrežu. Bez moderne prenosne i distributivne infrastrukture nema ni uspješne energetske tranzicije. Zato su u narednom periodu prioritet modernizacija mreže, digitalizacija, smanjenje gubitaka, povećanje mogućnosti priključenja novih proizvodnih objekata i razvoj sistema za skladištenje energije.
Energetsku tranziciju moramo sprovoditi postepeno i odgovorno. Za nas tranzicija ne znači ugrožavanje sigurnosti snabdijevanja, radnih mjesta ili privrednog razvoja, već stvaranje modernijeg, efikasnijeg i dugoročno održivog energetskog sistema.
Đokić: Realizacija velikih energetskih projekata zahtijeva značajan kapital, savremene tehnologije, znanje i iskustvo, zbog čega su strani investitori i međunarodna partnerstva veoma važni.
Republika Srpska je otvorena za saradnju sa investitorima iz svih zemalja koji žele da ulažu u skladu sa našim propisima i na principima obostranog interesa. U prethodnom periodu razvili smo saradnju sa brojnim evropskim i svjetskim kompanijama i institucijama, a interesovanje za ulaganje u energetski sektor Republike Srpske je značajno.
Naš zadatak je da obezbijedimo stabilan i predvidiv pravni okvir, efikasne administrativne procedure i institucionalnu podršku ozbiljnim investitorima. Istovremeno, investicije moraju donositi korist i Republici Srpskoj kroz nove proizvodne kapacitete, zapošljavanje, prihode, transfer znanja i tehnologija i angažovanje domaće privrede.
Poseban prostor za nova partnerstva vidimo u obnovljivim izvorima energije, sistemima za skladištenje energije, modernizaciji elektroenergetske infrastrukture, energetskoj efikasnosti, kao i u modernizaciji i održivom razvoju rudarskog sektora.
Đokić: Samit energetike Trebinje je tokom prethodnih godina izrastao u jedan od najznačajnijih regionalnih događaja u oblasti energetike i Republika Srpska treba da bude ponosna što je upravo Trebinje mjesto na kojem se svake godine razgovara o najvažnijim pitanjima budućnosti energetskog sektora.
Posebna vrijednost SET-a je u tome što na jednom mjestu okuplja predstavnike institucija, energetskih kompanija, investitore, stručnjake, regulatore i finansijske institucije. To omogućava ne samo razmjenu mišljenja, već i sticanje znanja, uspostavljanje konkretnih kontakata i pokretanje novih poslovnih inicijativa.
Energetski sistemi regiona su međusobno povezani i nijedna zemlja ne može energetsku budućnost graditi potpuno izolovano. Potrebna nam je regionalna saradnja u oblasti proizvodnje, prenosa, trgovine električnom energijom, balansiranja sistema i razvoja novih tehnologija.
SET istovremeno predstavlja priliku da Republika Srpska predstavi svoje potencijale, projekte i investicione mogućnosti i dodatno učvrsti svoju poziciju na regionalnoj energetskoj mapi.

Đokić: Ministarstvo energetike i rudarstva od početka prepoznaje značaj Samita i zato smo sa zadovoljstvom njegov institucionalni pokrovitelj i partner.
Najveća vrijednost SET-a je u kontinuitetu i sposobnosti da okupi ljude koji donose odluke i one koji posjeduju znanje, tehnologije i kapital potreban za realizaciju tih odluka. To je mjesto otvorenog dijaloga o realnim problemima energetskog sektora, ali i mjesto na kojem se prepoznaju nove mogućnosti.
Za nas je posebno važno što se Samit održava u Trebinju, u Hercegovini, koja je jedno od energetski najznačajnijih područja Republike Srpske i prostor na kojem se realizuju ili planiraju neki od naših najvećih energetskih projekata.
Podrška SET-u zato nije samo podrška jednoj konferenciji. To je podrška pozicioniranju Republike Srpske kao mjesta dijaloga, investicija, novih ideja i regionalne energetske saradnje.
Đokić: Očekujem da SET nastavi da raste, ali i da sve više bude usmjeren na konkretna rješenja. Energetika se danas mijenja brže nego ikada i zato moramo razgovarati ne samo o tome gdje želimo da budemo za deset ili dvadeset godina, već i o tome kako da do tog cilja realno dođemo.
U fokusu narednih izdanja svakako treba da budu sigurnost snabdijevanja, upravljanje energijom koju dobijamo iz novih energetskih izvora, integracija obnovljivih izvora, razvoj i modernizacija elektroenergetskih mreža, skladištenje energije, digitalizacija, novi modeli finansiranja i regionalno povezivanje.
Posebno važna tema biće pitanje kako sprovesti energetsku tranziciju na način koji je ekonomski i socijalno održiv. Ne možemo mehanički preuzimati modele koji ne odgovaraju našim uslovima. Svaka zemlja i svaki energetski sistem imaju svoje specifičnosti, resurse i stepen ekonomskog razvoja.
Volio bih da SET u narednim godinama bude još snažnije mjesto susreta konkretnih projekata i investitora – da se ovdje ne razgovara samo o idejama, nego da se stvaraju partnerstva iz kojih će nastajati nove elektrane, modernije mreže, nove tehnologije i investicije.
Republika Srpska ima resurse, projekte i znanje i naša ambicija je da ostane važan energetski faktor regiona. Samit energetike Trebinje može nam značajno pomoći da taj potencijal predstavimo, povežemo sa kapitalom i tehnologijama i pretvorimo u konkretan dalji razvoj.
© 2026 Sva prava zadržana | SET 2026