Energetska tranzicija prilika je za energetsku demokratiju – Koje će biti glavne teme Samita energetike Trebinje

Trebinje se ovih dana ubrzano priprema za Samit energetike. Opet će se, kao i prošle godine, u ovom gradu okupiti najvažnija imena enegetskog sektora, predstavnici državnih institucija, banaka, privrednih komora, strukovnih udruženja, naučnika i mnogobrojnih kompanija.

Svi oni podijeliće sa učesnicima samita najvažnije poruke i novitete u energetskom sektoru, direktivama koje pred zemlje regiona postavlja Energetska zajednica, kao i najave investicija koje dolaze od pojedinačnih država.

Čućemo detalje o projektima obnovljivih izvora energije, načinima kako će oni finansirati, klimatskim planovima zemalja Zapadnog Balkana, aktivnostima na uvođenju energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru, ali i projektima uvođenja daljinskog grijanja. Kako se već i govori posljednih mjeseci, dekarbonizacija i zelena energija biće imperativ energetskih strategija među državama.

Kako su eKapiji rekli stručnjaci iz ove oblasti, ovo je revolucija koja se uveliko dešava i jasno je da države moraju biti agilne kako bi dobile novac za projekte, sakupili stručne kadrove, podstakli određene fakultete da obrazuju potrebni kadar i da svi zajedno budu dio revolucije energetike. Jer, struja će nam biti potrebna više nego ikad, a stabilnost snabdijevanja prvi uslov.

Za eKapiju, pred početak Samita, govore moderatori panela: Slavko Krajcar, Ivan Periša, Maja Pokrovac, Nihad Harbaš, Bojan Bogdanović, Marko Janković i Goran Račić.

Detaljan spisak panela Samita energetike Trebinje 2021 i učesnika možete pogledati OVDJE.

Prof. dr Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu – Panel o energetskim strategijama i energetskim klimatskim planovima

– Budući da sam bio sudionik prošlog SET-a, slušajući tada teme, a naročito diskusije koje su prevladavale, pa gledajući sada predviđene sudionike SET ’21 kao i teme koje se predviđaju, promatrajući dodatno zbivanja i natpise u regionalnim medijima, mogu kazati da sam ugodno iznenađen. Postao sam slijedom toga veliki optimist za buduća događanja, što možda prošle godine i nisam bio. Dogodio se, zapravo, mali kvantni skok. Naravno, bilo bi pretjerano sve pripisati SET-u, ali da i SET ima zasluge, sigurno da ima. Jednostavno, izgleda da je energetska tranzicija na putu “sazrijevanja” i u regiji.

Mnogo nas još posla čeka. Kod nekih zemalja u regiji više, kod nekih nešto manje. Niz je to politika potrebno još donijeti na najvišim razinama pa sve do lokalnih. Potrebno je novo, poticajno, regulatorno okruženje. Tu su i odluke o politikama potpora na nacionalnim razinama, tržišni odnosi i dizajniranje tržišta i, ne manje važno, stvaranje pozitivne klime za ulagače i pozitivne klime spram prihvaćanja tehnologija u široj društvenoj zajednici.

Nemojmo zaboraviti da “novi energetski sustav”, a naročito elektroenergetski sustav, postaju decentralizirani i daju šansu svakom građaninu da ima aktivnu ulogu. Energetska tranzicija prilika je i za energetsku demokraciju, potpuno novu participativnu šansu za svakoga. Istina, energetska demokracija traži od svakoga od nas više, a to sve treba u našoj regiji još učiti.

(Foto: Suzana Obradović)

Panel o energetskim strategijama i energetskim klimatskim planovima predviđen je da se odvija na najvišoj političkoj razini u regiji. Na panel nam dolazi gospodin Janez Kopač iz Energetske zajednice, dolaze nam ministri ili državni tajnici iz svih zemalja regije. Tu su i predstavnici međunarodnih razvojnih agencija UNDP i USAID. Pitanja će biti izazovna, a nadam se da će i odgovori doprinijeti dobroj energetskoj tranziciji.

Što očekujemo? Očekujemo da ćemo na javnoj sceni dobiti “state-of-the-art”, ali i planove za budućnost po pojedinim zemljama, ali i svojevrsni “pogled izvana” prema regiji.

Na panelu ćemo imati tri pozvana predavanja kao uvod u pojedine dijelove panela. Prvo će biti, moje, zatim Janeza Kopača iz Energetske zajednice i treće, Ognjena Markovića iz USAID. Očekujem vrlo dobru raspravu, kvalitetnu razmjenu mišljenja i korisne zaključke.

Ivan Periša, HEP ODS – Panel o hibridnoj energetskoj budućnosti

– Jedan od najvećih izazova s kojim se danas susreće ljudski rod je energetska tranzicija ili bolje rečeno, energetska evolucija. O čemu se zapravo radi. Činjenica je da smo danas osvijetlili gotovo čitav svijet, no još ima područja koja nemaju električnu energiju, a postoje stanovnici koji to žele. Prema podacima iz IEA, u idućih 30-ak godina (do 2050.) potrošnja energije će porasti za 50%! Ako na ovaj podatak gledamo iz “cipela” kompanija iz energetskog sektora, posebno elektroenergetskog, to je zapravo vrlo dobra vijest.

No, postoji i loša vijest. Proizvodnja energije zapravo negativno utječe na okolinu – štetne emisije iz fosilnih goriva, utjecaj na vodu kroz rashladne sustave elektrana i sl. Unatoč svim mjerama koje su se u svijetu do sada poduzimale za smanjenje ovih utjecaja, emisije CO2 samo u 2018. su rasle 2%!

Dakle, veliki izazov koji se pred nas postavlja je kako osigurati svu ovu energiju na dobrobit svih na zemlji, na način da ne utječemo negativno na okolinu.

Kada god su se u povijesti događale radikalne energetske promjene to je dovodilo do transformacije postojećih (legacy) energetskih sistema i za sve nastale “energetske poteškoće” tehnologija se uvijek nekako pojavila da spasi stvar. Dakle, tehnologija ne samo da će riješiti problem, nego će i uzrokovati promijene u dosadašnjem funkcioniranju sustava. Zapravo, čeka nas hibridna energetska budućnost!

U narednom periodu koristiće se hibridna energetska rješenja koja će kombinirati dva ili više izvora energije (klasična ili obnovljiva) ili sustava za pohranjivanje energije, a digitalizacija i nove tehnologije će omogućiti funkcioniranje sustava u cjelini s naglaskom na fleksibilnosti sustava. Dakle, bliska budućnost podrazumijeva sve veći intenzitet korištenja OIE, uz fokus da klasični izvori energije uz ulogu koju su do sada imali u osiguravanju stabilnosti, budu potpora tranziciji ka OIE.

Panelisti dolaze iz gospodarskih subjekata značajnih u području elektroenergetike, a posebno digitalizacije energetskog sektora.

Maja Pokrovac, direktorica OIE Hrvatska – Panel o razvoju potencijala obnovljivih izvora energije regiona i integraciji OIE u elektro-energetski sistem

– Ovaj panel pružiće pogled na trenutno stanje funkcioniranja sustava OIE u regiji I dati uvid u dinamiku napredovanja OIE projekata u regiji i daljnje planove razvoja. Govorićemo o barometrima održivosti i javnim politikama koje kreiraju okvire za OIE i napraviti pregled postojećih regulatornih, administrativnih i operativnih okvira za ravoj OIE te potreba za njihovim poboljšanjem.

Takođe, biće predstavljene velike mogućnosti “power to X” – skupa tehnologija za integraciju elektroenergetskog sustava, grijanja i hlađenja, transporta, industrije, sa svrhom integracije visokih udjela varijabilnih obnovljivih izvora.

Raspravljećemo o ključnom pitanju razvoja infrastrukture koju sve veći broj projekata OIE nužno vodi u smjeru ulaganja s ciljem modernizacije elektroenergetskog sustava I identificirati najveće izazove elektroenergetske mreže – jesu li oni tehničke naravi ili se kriju i u legislativi

Učesnike ćemo informirati o preliminarnim razultatima studije “Analiza ključnih prepreka i prijedloga za poboljšanje integracije varijabilnih obnovljvih izvora energije u Hrvatskoj” koja je rezultat suradnje EBRD i OIEH, a izvode je Fakultet elektrotehnike i računarstva i Energetski institut Hrvoje Požar.

Na primjerima dobre prakse pojasnićeo doprinos koji EBRD može dati razvoju prijenosnog i distribucijskog sustava u zemljama jugoistočne Europe

Bojan Bogdanović, upravnik Fonda za OIE u EBRD-u – Panel o reformi sektora daljinskog grijajanja u regiji

– Kao neko ko je dio EBRD-a, institucije koja promoviše tranziciju ka zelenoj ekonomiji, i kao neko ko je već godinama fokusiran na povećanje udjela obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja, moram reći da su aktuelni trendovi u ovoj oblasti izuzetno ohrabrujući. Dokaz za to je što su sve zemlje Zapadnog Balkana 10. novembra 2020. sa EU potpisale Sofijsku deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan, kojom se obezbeđuje značajna finansijska podrška projektima koji povećavaju udio zelene energije. Ujedno su time prihvatile i obavezu sprovođenja veoma bitnih konkretnih koraka koji će zahtijevati značajnu posvećenost i sinergiju u radu svih zainteresovanih strana (usklađivanje sa EU regulativom u oblasti klimatskih zakona, izrada NEAP-a, usklađivanje sa EU Emissions Trading Scheme – sistemom trgovine CO2 emisijama, i tako dalje).

(Foto: nikkytok/shutterstock.com)

Međunarodne finansijske institucije igraju veoma veliku ulogu jer mogu da podrže razvoj zelenih projekata u svim fazama – od mapiranja i sagledavanja koncepta, preko izrada studija, projektne dokumentacije i same implementacije projekata. Sa tim ciljem je EBRD, uz podršku Vlade Austrije formirao, a sa SECO usaglasio dodatnu podršku za Program za obnovljive izvore energije u daljinskoj energetici Zapadnog Balkana (ReDEWeB). Cilj ovog programa je da iz donatorskih sredstava i sredstava EBRD-a podrži upravo sve gore navedena faze koje su ključne za unapređenje regulatornog okvira i realizaciju konkretnih projekata koje će značajno povećati udeo obnovljivih izvora u daljinskom grejanju i hlađenju.

Panel će ugostiti relevantne stručnjake iz svih oblasti i institucija kao što su: nadležna ministarstva, državni fonovi za zaštitu životne sredine, udruženja sistema daljinskog grejanja, reprezentativnih sistema daljinskog grejanja iz regiona i međunarodnih organizacija. Sa ovakvim kapacitetom učesnika panel će biti u mogućnosti da usaglasi određene preporuke i donese zaključke koje bi mogli da pomognu svim zainteresovanim stranama da se doprinese ubrzavanju procesa modernizacije sektora, povećanja energetske efikasnosti i udjela obnovljivih izvora u energetskom miksu.

Nihad Harbaš, konsultant nLogic Sarajevo – Panel o modelima, uslovima i preprekama za investiranej u sektor energetike

– Trendovi u tranziji energetskog sektora BiH i regiona su sve veći zamah investicija u obnovljivu energiju, posebno vjetar i solar. Kada se radi o vjetroenergiji, izvjesne investicije su u velike kapitalne projekte ( snage veće od 50MW), dok solarna enegija se fokusira na manje (do 1MW) i veće kapacitete (50 MW). U tranziji energetskog sektora vrlo važnu ulogu će imati i građani kao prozjumeri, te energetska zadruga, kao zajednička ulaganja u projekte OIE, prvenstveno solarne elektrane.

Kao trazitna goriva, kao klimatskoj neutralnosti regiona, koristiće se i prirodni gas prvenstveno u segment toplotne energije i industriji. Ugalj, kao fosilno goriva, nema perspektivu.

U nedavnoj analizi koju je tim nLogic-a objavio procijenjeno je da je u BiH cca 100 mil dolara u opticaju za projekte energetske efikasnosti, ponajviše u javnom, ali i stambenom i industrijskom sektoru.

Prema podacima USAID-a, potencijali samo u stambenom sektoru iznose oko 5 milijardi KM, što znači da smo tek na početku jer energijska efikasnost predstavlja ključni temelj u procesu dekarbonizacije BiH. Naše duboko uvjerenje je da energijska efikasnost predstavlja razvojnu šasnu koju naše generacije ne smiju propustiti.

Na panelu očekuejmo predstavnika Energetske zajednice kao ključne poluge ka približavanju EU u energetskog smislu, zatim predstavnika državnog ministarstva vanjske trgovine, kao krovnu institicuiju za koordinaciju i prenošenja EU direktiva prema nižim nivoima vlast, te ključnu tačku za komunikacija za Energetskom zajednicnom. Takođe, očekujemo predstavnika svjetskih/EU razvojnih banaka kao jednih od glavnih finansijera energetsku tranzicije BiH, te predstavnike komercijalnih banaka, direktne učesnike u procesu finansiranja javnog i privatnog sektora u energetskih projektima. Jako bitni učesnici su i investitori, kao i državni regulator za električnu energiju, te javna elektroprivredna preduzeća u BiH. Uvod u veliku sliku energetskog sektora regiona predstaviće međunarodni ekspert sa višegodišnjim iskustvom u regiji i investiranju u OIE.

Goran Račić, Područna privredna komora Banjaluka – Panel o gradnji novih energetskih kapaciteta

– Fokus diskusije će biti novi investicioni ciklusi koji očekuju elektroprivrede Bosne i Hercegovine kao i gradnja novih energetskih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Strateški cilj kapitalnih ulaganja elektroprivreda kako naše zemlje, tako i zemalja u region je kontinuirano povećanje proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora.

Sigurno je da će proces okretanja ka zelenoj energiji biti veoma izazovan, ali to je put kojim definitivno trebamo ići, bez obzira na probleme i poteškoće koje nas na njemu očekuju. Smatram de će nam iskustva zemalja iz regiona pomoći da ih prebrodimo i postignemo konačan cilj a to je dekarbonizacija, odnosno ulaganja u energetiku koja se zasniva na korišćenju obnovljivih izvora – vjetra, sunca, ali i biomase.

Uz cijeli ovaj proces koji nas očekuje neophodno je obezbijediti ekonomsku održivost, energetsku nezavisnost i stabilnost, kao i ekološku prihvatljivost elektroenergetskog sektora.

Održavanje samita poput ovoga u Trebinju je sigurno od velikog značaja. Sa jedne strane imamo eminentne stručnjake iz oblasti energetike, od kojih ćemo dobiti smjernice šta i kako trebamo raditi u svjetlu gradnje novih energetskih kapaciteta. Dok sa druge strane imamo donosioce odluka i nosioce vlasti na kojima je zadatak da se zaključci, koji će proizaći sa Samita, provedu u praksi.

Od ovog samita očekujemo da nam da smjernice na koji način se elektroprivrede u Bosni i Hercegovini moraju kretati kako bi do 2050. godine izbacile ugalj iz proizvodnje električne energije.

Od izuzetnog značaja je čuti kako su to uradile zemlje u regionu, kao i koji su problemi i prepreke sa kojima su se one suočile, kako bismo nastojali da ih mi izbjegnemo koliko je to moguće i što brže i uspješnije pređemo na obnovljive izvore energije u proizvodnji električne energije.

Marko Janković, direktor direkcije za tržište EMS – Panel o nastavku liberalizacije tržišta električne energije u region jugoistočne Evrope

– Tržište električne energije je već duži niz godina najaktuelnija tema u oblasti energetike ne samo u regionu već i u cijeloj Evropi. Prva faza – uspostavljanje nacionalnih tržišta električne energije u skladu sa tzv Trećim energetskim paketom je manje-više završena u svim zemljama članicama Energetske zajednice.

Trenutno, sve zemlje regiona se pripremaju ili su u procesu integracje tržišnih procesa u regionalno i jedinstveno evropsko tržište električne energije. Ovde se, prije svega, misli na povezivanje organizovanih tržišta električne energije (tzv. market coupling), kao i na uspostavljanje regionalnog i evropskog balansnog tržišta električne energije. Naravno, da bi se ove teme obradile neophodno je napraviti osvrt na stanje ovih tržišta u BiH, odnosno zemljama regiona. Jedna od tema će biti upravo i nedavno završena deregulacija energetskog sektora na distributivnom nivou u Republici Srpskoj, kao i integracija distributivnih korisnika na tržište električne energije. Panel o razvoju tržišta električne energije ne bi bio potpun ukoliko se ne bismo dotakli najktuelnije teme a to su OIE, kao uvod u teme koje ce se obradjivati u panelima koji slede.

Prvo što je potrebno napomenuti je da su sve zemlje regiona, članice Energetske zajednice, u svoje zakonodavstvo transponovale tzv. Treći energetski paket Evropske unije. Tržište električne energije se u ovim zemljama razvijalo različitom dinamikom i može se reči da je u ovom trenutku najmanja razlika u stepenu razvijenosti tržišta električne energije u zemljama regiona. Međutim, ako ne pričamo pojedinačno o tržišnom procesu ili o nekoj zemlji posebno, već sagledamo stvari na globalnom nivou, stiče se utisak da u ovom trenutku zaostajemo više za zemljama Evropske unije nego što je to bio slučaj recimo prije pet godina.

S obzirom na to da je panel osmišljen da, pored osvrta na stanje tržišta električne energije u BiH, kao i njegove pravce budućeg razvoja, otvori teme integracije nacionalnih tržišta prije svega u regionalno, a zatim i evropsko tržište električne energije, trudili smo se da na ovom panelu učestvuju ljudi koji su direktno učestvovali u dosadašnjem procesu liberalizacije tržišta električne energije u BiH i regionu.

Samit energetike SET 2021 se u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održava 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.

Teodora Brnjoš

Izvor: eKapija