Košarac za SET Trebinje: Energetski potencijali moraju biti osnova za nove investicije, razvoj privrede i snažnije povezivanje sa evropskim tržištem

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u intervjuu za SET Trebinje govori o najvažnijim aktivnostima Ministarstva, investicijama u energetski sektor, zelenoj tranziciji, izazovima koje donosi CBAM, ali i mogućnostima za snažnije povezivanje domaće privrede sa evropskim i regionalnim tržištima.

Košarac posebno ističe značaj pripreme konkretnih investicionih projekata, modernizacije energetske infrastrukture i uključivanja međunarodnih finansijskih institucija, ali i ulogu Samita energetike Trebinje u povezivanju institucija, energetskih kompanija, investitora i stručne javnosti. Govori i o budućoj saradnji Ministarstva i SET-a, uz očekivanje da razgovori sa Samita sve više budu pretočeni u konkretne projekte, investicije i nove poslovne prilike.

SET Trebinje: Koji su trenutno najvažniji projekti i aktivnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, posebno oni koji mogu imati direktan uticaj na razvoj privrede i investicija u Republici Srpskoj?

Košarac: Prioritet Ministarstva jeste da u okviru svojih nadležnosti stvaramo uslove za razvoj privrede, nove investicije i snažnije povezivanje domaće ekonomije sa evropskim i regionalnim tržištem. Energetika je u tome jedna od najvažnijih oblasti, jer imamo značajne prirodne i proizvodne potencijale, ali i industriju koja mora odgovoriti na nove zahtjeve evropskog tržišta.

Aktivno radimo na povezivanju domaćih institucija sa kredibilnim međunarodnim partnerima i stvaranju uslova za realizaciju krupnih projekata – od proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora do neophodne modernizacije energetske infrastrukture.

Najbolji primjer takve saradnje na terenu je kapitalni projekat rekonstrukcije i modernizacije distributivne mreže na području ODS „Elektrokrajina“ Banja Luka. Savjet ministara BiH je u septembru ove godine utvrdio prijedlog ugovora o zajmu sa EBRD-om u iznosu od 38 miliona evra. Projekat obuhvata rekonstrukciju oko 700 kilometara srednjenaponske i 1.000 kilometara niskonaponske mreže, uz povećanje kapaciteta za priključenje novih korisnika i distribuiranih obnovljivih izvora energije.

Ovakvi projekti pokazuju kako međunarodno finansiranje može biti pretvoreno u konkretnu korist za lokalnu privredu – kroz investicije, angažman domaćih kompanija, modernizaciju infrastrukture i stvaranje boljih uslova za nove poslovne aktivnosti.

SET Trebinje: Regionalna razvojna agencija (RDA) ima značajnu ulogu u povezivanju institucija, privrede i investitora. Koliko je danas važno dodatno jačati takve mehanizme regionalnog razvoja i koje konkretne korake Ministarstvo preduzima u tom pravcu?

Košarac: Danas više nije dovoljno da investitor dobije samo informaciju o tome da određeni potencijal postoji. Potrebno je da dobije jasnu sliku o projektu – od dostupne infrastrukture i regulatornih uslova, do mogućnosti finansiranja i partnera koji mogu učestvovati u realizaciji.

Zato smatram da institucije poput regionalnih razvojnih agencija mogu imati veoma praktičnu ulogu. One mogu povezati lokalne zajednice, privrednike, javne institucije i potencijalne investitore i pomoći da se razvojne ideje pretvore u konkretne projekte.

Ministarstvo u okviru svojih nadležnosti može dodatno doprinositi tom procesu kroz povezivanje domaćih institucija sa međunarodnim finansijskim institucijama, razvojnim partnerima i privrednim subjektima. Posebno je važno da prema investitorima nastupamo sa pripremljenim projektima i jasnim informacijama, a ne samo sa potencijalima.

Za Republiku Srpsku to je posebno značajno, jer kvalitetna regionalna saradnja može pomoći da se potencijali različitih lokalnih sredina bolje povežu sa kapitalom, znanjem i tržištima.

SET Trebinje: Energetika i zelena tranzicija donose nove prilike, ali i brojne izazove za privredu. Kako vidite poziciju Republike Srpske i BiH u narednom periodu i na kojim projektima Ministarstvo trenutno posebno insistira?

Košarac: Energetska tranzicija za Republiku Srpsku i BiH mora biti prije svega razvojna prilika. Imamo proizvodne kapacitete, značajne potencijale obnovljivih izvora i iskustvo u elektroenergetskom sektoru, ali istovremeno moramo ulagati u mrežu, nove tehnologije i prilagođavanje tržišnim pravilima koja dolaze iz EU.

Poseban izazov predstavlja činjenica da je CBAM od 1. januara 2026. godine u svojoj definitivnoj fazi i da obuhvata i električnu energiju. To znači da pitanje konkurentnosti naših proizvođača i izvoznika više nije samo pitanje količine proizvedene energije, već i načina na koji dokazujemo njene ugrađene emisije i smanjujemo emisijski intenzitet proizvodnje.

Zato moramo istovremeno raditi na nekoliko frontova – modernizaciji elektroenergetske infrastrukture, razvoju obnovljivih izvora, boljoj pripremi investicija i usklađivanju tržišnog i regulatornog okvira sa evropskim pravilima.

Važan korak u tom pravcu bio je Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je Savjet ministara utvrdio 2025. godine. Predložena rješenja imaju za cilj uređenije veleprodajno tržište, uspostavljanje berze električne energije i bolje povezivanje sa regionalnim i evropskim tržištem.

Za mene je najvažnije da zelena tranzicija ne bude samo trošak prilagođavanja, nego proces u kojem ćemo povećavati investicije, koristiti domaće potencijale i jačati konkurentnost privrede Republike Srpske i BiH.

SET Trebinje: Ministarstvo je od početka podrška Samitu energetike Trebinje. Koliko su, prema Vašem mišljenju, ovakvi skupovi važni za povezivanje institucija, energetskih kompanija, investitora i stručne javnosti i šta SET danas predstavlja za energetsku scenu regiona?

Košarac: Energetika danas više nije tema o kojoj mogu razgovarati samo elektroprivrede i nadležna ministarstva. U realizaciji jednog ozbiljnog energetskog projekta učestvuju investitori, banke, međunarodne finansijske institucije, operatori sistema, regulatorna tijela, lokalne zajednice i stručna javnost.

Zbog toga su skupovi poput SET-a važni jer omogućavaju da se ti ljudi nađu za istim stolom i razgovaraju o konkretnim projektima, a ne samo o opštim trendovima.

Posebna vrijednost SET-a je u tome što se održava u Trebinju i što kroz njega Republika Srpska i BiH mogu predstaviti svoje energetske potencijale regionalnim i međunarodnim partnerima. Istovremeno, to je prilika da čujemo iskustva drugih zemalja i vidimo kako se slični izazovi rješavaju u našem neposrednom okruženju.

Za Ministarstvo je takva platforma korisna upravo zato što omogućava direktnu komunikaciju sa privredom i međunarodnim partnerima i otvara prostor da se konkretne inicijative dalje razvijaju.

SET Trebinje: Nakon sedam uspješnih izdanja, SET je prerastao lokalne okvire i postao mjesto na kojem se otvaraju važne teme za budućnost energetike. Kakvi su Vaši utisci o razvoju Samita i njegovom dosadašnjem doprinosu?

Košarac: Mislim da je najvažnije što je SET tokom prethodnih godina uspio da održi kontinuitet i da svako novo izdanje otvori teme koje su u tom trenutku važne za energetski sektor. SET je dokazao da su Trebinje i Republika Srpska regionalni centar za diskusiju o najvažnijim temama u ovom sektoru.

Energetika se veoma brzo mijenja. Od pitanja novih proizvodnih kapaciteta i prekogranične razmjene, do obnovljivih izvora, skladištenja energije, novih tržišnih modela i zahtjeva evropske energetske politike – teme koje su prije nekoliko godina izgledale dugoročno danas postaju pitanja svakodnevnog poslovanja.

U tom smislu, doprinos SET-a vidim prije svega u tome što na jednom mjestu okuplja ljude koji direktno učestvuju u tim procesima. To stvara prostor za razmjenu iskustava, ali i za uspostavljanje kontakata koji kasnije mogu rezultirati konkretnom saradnjom.

Posebno je važno da se kroz takve događaje o energetskim projektima razgovara i iz ugla investicija, finansiranja, infrastrukture i privrednog razvoja. Upravo ta veza energetike i ukupnog ekonomskog razvoja treba da ostane jedan od važnih pravaca budućeg razvoja SET-a.

SET Trebinje: Koliko prostora vidite za još snažnije uključivanje Ministarstva u buduće aktivnosti SET-a, posebno kada je riječ o dovođenju novih investitora, međunarodnih partnera i otvaranju tema od značaja za privredni razvoj?

Košarac: Prostor postoji i mislim da tu saradnju treba graditi veoma konkretno.

Ministarstvo može pomoći prije svega tamo gdje ima nadležnost i gdje može povezati domaće institucije i privredu sa međunarodnim partnerima, razvojnim bankama i potencijalnim investitorima. To može biti kroz predstavljanje projektnih potencijala, organizovanje sastanaka sa finansijskim institucijama i partnerima ili otvaranje tema koje su važne za pristup novim tržištima.

Volio bih da u budućnosti SET još više bude mjesto na kojem se predstavljaju projekti koji su već dovoljno pripremljeni da o njima može ozbiljno razgovarati investitor ili finansijska institucija – sa jasnom vrijednošću investicije, tehničkim parametrima, statusom infrastrukture, mogućnostima priključenja i potrebnim modelom finansiranja.

Ako uspijemo da dio razgovora sa Samita pretvorimo u konkretne kontakte i naredne korake nakon Samita, onda će saradnja institucija, privrede i organizatora imati još veći efekat.

SET Trebinje: Šta očekujete od narednog perioda kada je riječ o saradnji Ministarstva, energetskog sektora i organizatora SET-a i koje biste konkretne rezultate voljeli da zajedno postignemo do narednog Samita energetike Trebinje?

Košarac: Očekujemo prije svega da saradnja bude još konkretnija i usmjerena na projekte koji mogu donijeti novu vrijednost privredi.

Do narednog Samita volio bih da imamo više pripremljenih projekata o kojima se može razgovarati sa međunarodnim finansijskim institucijama i potencijalnim investitorima, kao i više direktnih kontakata koji će iz razgovora prerasti u konkretne aktivnosti.

Važno je i da otvorimo teme koje će privredu pripremiti za ono što dolazi – od zahtjeva evropskog tržišta i CBAM-a, do novih tehnologija, razvoja mreže, fleksibilnosti i povećanja udjela obnovljivih izvora.

Naš zajednički cilj treba da bude da se energetski potencijali ne posmatraju samo kao mogućnost za proizvodnju električne energije, već kao osnova za širi privredni razvoj. To podrazumijeva investicije, angažman domaćih kompanija, nova znanja i tehnologije, kvalitetniju infrastrukturu i bolje povezivanje sa regionalnim i evropskim tržištem.

Ako naredni SET bude mjesto na kojem možemo pokazati da su određene ideje iz prethodnih godina prešle u fazu pripreme ili realizacije, to će biti najbolji pokazatelj vrijednosti kontinuirane saradnje institucija, privrede i organizatora Samita.