Ognjen Kuljić za SET Trebinje: Modernizacija mreže i digitalizacija ključni su pravci razvoja

Distribucija električne energije danas se suočava sa brojnim izazovima – od integracije obnovljivih izvora energije i digitalizacije sistema do prilagođavanja klimatskim promjenama i rastućim zahtjevima korisnika. U Hercegovini, regiji koja posljednjih godina bilježi intenzivan razvoj solarnih elektrana, uloga distributivnog sistema postaje sve značajnija.

O aktuelnim projektima, stanju distributivne mreže, planovima za modernizaciju i ulozi Elektro-Hercegovine u energetskoj tranziciji razgovarali smo sa Ognjenom Kuljićem, direktorom Elektro-Hercegovine.

SET Trebinje: Gospodine Kuljiću, kako ocjenjujete trenutno stanje distributivne mreže Elektro-Hercegovine i koji su najvažniji investicioni projekti planirani u narednom periodu?

Kuljić: Kada govorimo o distributivnoj mreži na području koje pokriva Elektro-Hercegovina, možemo biti zadovoljni njenim trenutnim stanjem. To potvrđuju i svi relevantni pokazatelji kvaliteta napajanja, prije svega SAIFI i SAIDI parametri, koji mjere broj i trajanje prekida napajanja po korisniku. Njihovo kontinuirano smanjenje iz godine u godinu pokazuje da mreža funkcioniše stabilno i da ulažemo značajne napore u njeno unapređenje.

Među najvažnijim investicionim projektima svakako se izdvaja elektrofikacija Ljubinja iz pravca Trebinja, koja bi omogućila pravilan razvoj mreže na području grada Trebinja i dodatno unaprijedila pouzdanost napajanja na području grada Trebinja.  Riječ je o izgradnji 35-kilovoltnog dalekovoda Veličani – Ljubinje, dužine oko 18 kilometara. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 6,5 miliona KM, uključujući projektnu dokumentaciju, eksproprijaciju, dozvole i samu realizaciju.

Ovaj projekat predstavlja jedno od najvećih ulaganja u istoriji Elektro-Hercegovine, jer će trajno riješiti pitanje sigurnog napajanja opštine Ljubinje. Danas se Ljubinje napaja iz pravca Stoca, pa kvarovi na toj trasi često uzrokuju prekide koje naši radnici ne mogu odmah otkloniti jer se mreža nalazi van naše nadležnosti. Projektni zadatak je pri kraju i očekujemo da će uskoro biti raspisan tender za izgradnju.

Tu su i brojni lokalni projekti, poput elektrofikacije buduće slobodne zone u Trebinju (Novo Trebinje) rekonstrukcije niskonaponske mreže u Starom gradu, kao i kabliranja dijela mreže u Nevesinju radi oslobađanja prostora za razvoj nove privredne zone.

SET Trebinje: Hercegovina bilježi sve veći interes za izgradnju solarnih elektrana. Kako distributivni sistem odgovara na povećan broj zahtjeva za priključenje obnovljivih izvora energije?

Kuljić: Solarne elektrane predstavljale su veliki izazov za Elektro-Hercegovinu. Hercegovina je zbog velikog broja sunčanih dana bila izuzetno atraktivna investitorima, pa su kapaciteti distributivne mreže za prihvat novih solarnih elektrana popunjeni još prije nekoliko godina.

Do sada smo izdali elektroenergetske saglasnosti za oko 70 megavata instalirane snage, odnosno za približno 350 manjih solarnih elektrana koje su priključene na mrežu. Trenutno distributivni nivo mreže na području Hercegovine ne može prihvatiti nove značajnije kapacitete bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu.

Pored toga, tržišne cijene električne energije proizvedene iz solarnih elektrana trenutno su relativno niske. Zbog toga je od posebnog značaja novi zakonski okvir koji omogućava razvoj sistema za skladištenje energije putem baterijskih postrojenja, čime će proizvođači moći efikasnije upravljati energijom i plasirati je na tržište u povoljnijim periodima.

SET Trebinje: Koji su danas najveći izazovi za Elektro-Hercegovinu – modernizacija mreže, klimatske promjene, rast potrošnje ili nešto drugo?

Kuljić: Svi navedeni faktori predstavljaju izazov za savremene distributivne sisteme. Ipak, u narednom periodu poseban fokus biće na automatizaciji i modernizaciji mreže, što će omogućiti brže lociranje kvarova i efikasnije intervencije na terenu.

Kada je riječ o rastu potrošnje, trenutno ne bilježimo opterećenja koja bi predstavljala problem za postojeću infrastrukturu. Mreža je dovoljno dimenzionisana da može odgovoriti na sadašnje potrebe.

Međutim, smatramo da je neophodna intenzivnija saradnja sa Elektroprenosom BiH na realizaciji trafostanice Trebinje 3, koja bi omogućila kvalitetniji raspored opterećenja i dodatno unaprijedila pouzdanost napajanja na području grada Trebinja.

SET Trebinje: Digitalizacija elektroenergetskog sektora jedna je od ključnih tema u regionu. Koje konkretne korake Elektro-Hercegovina preduzima kada je riječ o pametnim mrežama i savremenim mjernim sistemima?

Kuljić: Digitalizacija predstavlja nezaobilazan pravac razvoja elektroenergetskog sektora. Elektro-Hercegovina će u narednom periodu nastaviti ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju distributivnog sistema, s posebnim fokusom na povećanje broja daljinski očitavanih brojila.

Takva brojila omogućavaju očitavanje potrošnje u realnom vremenu, smanjuju operativne troškove i povećavaju efikasnost rada. Danas očitavanje na pojedinim područjima zahtijeva značajne ljudske i materijalne resurse, posebno u opštinama sa razuđenom teritorijom poput Nevesinja. Upravo zbog toga ulaganje u savremene mjerne sisteme predstavlja jedan od prioriteta Elektro-Hercegovine.

SET Trebinje: Koliko su ekstremne vremenske prilike posljednjih godina uticale na rad distributivnog sistema i kakve mjere preduzeće preduzima kako bi povećalo otpornost mreže?

Kuljić: Područje koje pokriva Elektro-Hercegovina karakterišu različiti klimatski uslovi. U sjevernim dijelovima, poput Nevesinja, Gacka i Istočnog Mostara, suočavamo se sa dugim zimama, velikim snježnim nanosima i poledicom. U južnim krajevima češća su olujna nevremena, obilne padavine i požari.

Sve to predstavlja ozbiljan izazov za održavanje stabilnog napajanja. Uprkos tome, uspijevamo održati visok nivo pouzdanosti sistema kroz kontinuirano održavanje mreže i preventivne aktivnosti. Ljetni period koristimo za sanaciju i pripremu infrastrukture za zahtjevne zimske uslove.

SET Trebinje: Samit energetike Trebinje postao je jedno od najznačajnijih okupljanja energetskog sektora u regionu. Šta za Vas i Elektro-Hercegovinu predstavlja učešće na SET-u i koje teme smatrate najvažnijim na ovogodišnjem skupu?

Kuljić: Samit energetike Trebinje iz godine u godinu potvrđuje svoj značaj kao centralno mjesto susreta stručnjaka, kompanija i donosilaca odluka iz energetskog sektora.

Za Elektro-Hercegovinu učešće na SET-u predstavlja priliku za razmjenu iskustava, praćenje najnovijih trendova i uspostavljanje saradnje sa partnerima iz regiona. Na Samit redovno šaljemo naše inženjere kako bi pratili stručne panel diskusije i upoznali se sa novim tehnološkim i regulatornim rješenjima.

SET je danas mnogo više od konferencije – to je mjesto gdje se oblikuju budući pravci razvoja energetskog sektora Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i cijelog regiona.

SET Trebinje: Kakvu ulogu Elektro-Hercegovina vidi u energetskoj tranziciji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o integraciji obnovljivih izvora i stvaranju pouzdanog distributivnog sistema budućnosti?

Kuljić: Bez obzira na promjene koje donosi energetska tranzicija, distributivni sistem ostaje temelj elektroenergetskog sektora. Zato je neophodno kontinuirano ulagati u njegov razvoj i modernizaciju.

Dugi niz godina distributivni sistemi nisu raspolagali sredstvima dovoljnim za investicije koje su bile potrebne. Danas je situacija nešto povoljnija, ali će biti potrebno još mnogo vremena kako bi se dostigao željeni nivo ulaganja i modernizacije.

Distributivnu mrežu treba posmatrati kao stratešku infrastrukturu, jednako važnu kao saobraćajna ili komunalna infrastruktura. U prethodnim godinama značajna sredstva uložena su u obnovljive izvore energije, a sada je potrebno nastaviti ulaganja i u mrežu koja treba da omogući njihovu sigurnu i efikasnu integraciju. Samo na taj način možemo izgraditi pouzdan elektroenergetski sistem budućnosti.