SET 2023: Region još nema alternativu za gas i ugalj, neophodna saradnja u energetici, ali kada nastupi kriza, svaka zemlja gleda sebe

Uprkos zelenoj tranziciji, region još nema alternativu za gas i ugalj; razvoj ekonomije bez nafte još dugo neće biti moguć; regionalna saradnja u energetici se podrazumijeva, ali kada nastupi kriza, svaka zemlja gleda sebe; potrebno je uskladiti se sa realnošću, a ona je takva da smo 100% zavisno od ruskog gasa – neke su od poruka panela “Regionalni pristup snabdijevanja energentima (gas, nafta, ugalj) u vrijeme energetske krize sa osvrtom na proces dekarbonizacije u regiji” održanog na ovogodišnjem SET-u.

Moderator panela bio je Milovan Bajić, direktor Krajina Petrola Banja Luka, a učesnici Momčilo Antonić, direktor Gas-RES Banja Luka, Nedeljko Elek, direktor Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, Tomislav Mićović, predstavnik Nacionalnog naftnog komiteta Srbije – Svjetskog naftnog saveza (NNKS-WPC), Aleksandar Ivanković, izvršni direktor Optima Group a.d Banja Luka, Hermedin Zornić, direktor Naftnih terminala FBiH, Janez Rošer, generalni direktor Premogovnik Velenje Slovenija.

Moderator Milovan Bajić je istakao da su gas, nafta i ugalj u regionu još uvijek dominantni, a ugalj je, posebno u BiH i Srbiji, dominantan u proizvodnji električne energije. Prema njegovim riječima, region ima zajedničke probleme, kao i razlike, ali svuda je ključno pitanje energetske bezbjednosti. Istorija čovječanstva je, kako je istakao, prožeta borbom za energiju, a energetika je djelatnost gdje je politika dominantna i često kočnica razvoju.

Razvoj ekonomije nemoguć bez nafte, država ne smije da određuje cijene

Tomislav Mićović, predstavnik Nacionalnog naftnog komiteta Srbije – Svjetskog naftnog saveza (NNKS-WPC) naglasio je da se regionalna saradnja u energetici podrazumijeva, što je posebno izraženo kod naftnih derivata.

– Tržište je odoljelo upravo zbog te regionalne saradnje i mogućnosti snabdijevanja. Ni u jednoj od ovih zemalja nije bilo problema u snabdijevanju. Mediteran kao veliki resurs i sirove nafte i derivata nafte nam je dostupan i u tom smislu nemamo problema, ali logistički je bilo velikih potresa. Ne mislim da se možemo opustiti, promjene se dešavaju iz dana u dan ali, ima razloga za optimizam. Ojačali smo svi zajedno i vjerujem da će rizici snabdijevanja naftom biti samo rizici i da neće biti ostvareni – podvukao je Mićović.

Odgovarajući na pitanje može li administrativno određivanje cijena dugoročno dati dobre rezultate, Mićović je objasnio da razumije stav države koja želi da zaštiti i ekonomiju i građane, ali da je to trebalo zaustaviti čim su počeli intenzivno da se generišu negativni efekti.

– Svi treba da imamo u vidu iskustvo Mađarske koja je doživjela da se gorivo prodavalo na benzinskim stanicama u količini od 5 litara i da su postojale različite cijene za domaće i strance što je dovelo da toga da su se na ulazu u Mađarsku prodavale registarske tablice. Mađarska je ozbiljne posljedice doživjela zbog administriranja, morala je da pusti tržište, cijene su naravno otišle u nebo ali je goriva bilo. Što se tiče Srbije, ona se snabdijeva derivatima nafte iz Pančeva. Taj procenat je bio nekad 62%, nekad 67%, a 2022. je 80%. Uspjeli smo da izdejstvujemo da se zadnjih nekoliko mjeseci cijene određuju na takav način da je uvoz derivata moguć, jer nama kada samo jedan procenat nedostaje, nastaje kolaps. Uredbom je definisano da NIS ima obavezu da prodaje dizel poljoprivrednicima po cijeni od 179 dinara pri čemu je litar bio i 220 dinara – objasnio je Mićović.

Uprkos planovima o energetskoj tranziciji i priči o potrebi za diverzifikacijom, razvoj ekonomije bez nafte još dugo neće biti moguć, naglasio je Mićović.

– Godine 2020. 96% energije koja se koristi u transportu bilo je iz nafte. Za ove tri godine to se nije mnogo promijenilo. Razvoj ekonomije bez nafte još dugo neće biti moguć, svake godine je proizvodnja nafte veća nego prethodne, i to je tako decenijama, izuzev kovid godine. Ako govorimo o energetskoj tranziciji, proračuni pokazuju da će 2030. i 2040. biti mnogo manja ponuda nafte. Mi ne vidimo budućnost, električni automobili su prošlost, litijum jonske baterije su sadašnjost, vjerujem da ćemo uskoro imati neka nova tehnološka rješenja za budućnost – rekao je Mićović.

(Foto: SET/3D Media)

Iskustvo Slovenije – 250 mil EUR za pravednu tranziciju

Janez Rošer, generalni direktor Premogovnik Velenje Slovenija podsjetio je da je Slovenija posljednju deceniju radila na postepenoj transformaciji od uglja, a da ima još samo jedan rudnik lignita i jednu termoelektranu.

– U Sloveniji se pokazalo da država mora da razmišlja o svojim kapacitetima i strateškim rezervama. Svi smo mislili da će kriza usporiti zelenu tranziciju, to se nije desilo, ali u ovo vrijeme još nemamo neke alternative gasu i uglju. Evropa prepoznaje hidrogen kao potencijalni vid budućnosti, i možda ćemo za 10 godina pričati potpuno drugačije, ali do tad moramo prepoznavati stvari koje imamo u ruci – naglasio je Rošer.

On ističe da će zelena tranzicija biti veoma skupa, i to, kako je rekao, svi znamo.

– Slovenija će najkasnije do 2033. godine prestati sa eksploatacijom uglja i proizvodnjom iz ovog energenta, ali ostaje pitanje kako sprovesti pravednu tranziciju i za radnike i za regiju. Oko 30% ljudi u regiji zavisi od termoenergetike, pa je važan i socijalni aspekt. Slovenija je od Fonda za pravednu tranziciju dobila oko 250 mil EUR. Spremamo projekte kojima ćemo dobiti alternativne izvore ali ta sredstva će biti iskorišćena i za pravednu tranziciju za sve koji rade u sektoru – objasnio je Rošer.

Republika Srpska na vrijeme prepoznala potrebu za gasifikacijom

Momčilo Antonić, direktor Gas-RES Banja Luka podsjetio je da trenutno ovaj dio Evrope dobija gas iz dva pravca. Sjeverni pravac ide iz Ukrajine, Mađarske i Srbije, dok je drugi pravac, turski, odnosno balkanski tok.

– U ova dva pravca godišnje prolazi 25-30 milijardi kubika prirodnog gasa. Prekid bilo kog pravca iz bilo kog razloga, a vidimo da postoje neke sabotaže, može značajno uticati na cijelo tržište i cijenu prirodnog gasa u okruženju i ovdje. Rast tražnje na azijskom tržištu značajno može uticati na globalno tržište gasa. Povećana potrošnja zimi je još jedan faktor koji utiče na tržište. Imali smo dosta blagu zimu i trenutno su u EU skladišta napunjena na 60%, ali postoji odluka EU da se do novembra, odnosno početka grejne sezone, napune na 90%. Videćemo kakva će biti cijena nabavljanja tog gasa, ali može uticati na cijelo tržište. Činjenica je da većina potrošača prirodnog gasa bilježi pad, osim potrošača prirodnog gasa koji se bave proizvodnjom električne energije, tako da je i to određeni pokazatelj i treba da razmislimo da li je to novi trend kojim bi trebalo da se bavimo – istakao je Antonić.

Prema njegovim riječima, država je na vrijeme prepoznala potrebu gasifikacije Republike Srpske.

– Trenutno imamo jednu interkonekciju, nemamo skladišne kapacitete za gas i isključivo zavisimo ne samo od ruskog gasa nego i skladišta koja su naslonjena na ruske kompanije. U nekim mjestima je možda dobro rješenje komprimovani prirodni gas, npr. u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske koji je reljefno manje zahtjevan kad je u pitanju izgradnja gasovoda. U brdovitom dijelu su investicije ogromne – naglasio je Antonić.

Gasifikacija Jahorine prioritet

Nedeljko Elek, direktor Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, istakao je da je ovo preduzeće zajedno sa Vladom, pokrenulo projekat gasifikacije istoka Republike Srpske, u okviru kog se nalazi 6 opština i ski centar Jahorina.

– Prioritet je da uradimo gasifikaciju Jahorine i gasifikaciju toplane u Istočnom Novom Sarajevu. Nadam se da ćemo početi da radimo već ove godine, energetika i turizam su dvije osnovne grane razvoja ovog regiona. Mi smo obavezni da do 2050. dekarbonizujemo region.

Jedina veza između fosilne i dekarbonizovane energije je gas i prirodno je da raste mreža gasa i drago mi je da se svi slažemo po tom pitanju. Treba da se uskladimo sa realnošću, a realnost je takva na terenu da smo 100% zavisni od ruskog gasa, a da li ćemo u budućnosti biti konektovani na istočnu ili zapadnu konekciju, da li ćemo uzimati gas iz Azerbejdžana nije bitno, ali moramo napraviti gasnu mrežu – rekao je Elek podsjetivši da oba entiteta treba da razvijaju svoje mreže.

(Foto: SET/3D Media)

Investcije u naftne terminale do 2025.

Hermedin Zornić, direktor Naftnih terminala FBiH rekao je da se skoro 15 godina radilo na riješavanju imovinsko pravnih odnosa, koji su rješeni u protekle tri godine, a usvojen je i Zakon o naftnim derivatima 2014. godine.

– U periodu, 2020/2021. uspjeli smo riješiti prvu fazu izgradnje terminala u Živinicama, to je prvi put da federacija ima obavezujuće rezerve naftnih derivata. U dijelu sarajevske regije, imamo naftni terminal u Blažuju, krenuli smo sa radovima 2021. godine, a sada smo u poodmakloj fazi završetka tih radova. Mislim da će do kraja godine biti otvoren terminal gabarita 42 miliona kubnih metara. Završili smo odabir najpovoljnijeg izvođača za radove u Bihaću, pa očekujem da se krajem aprila uđe u proces investicija u Bihaću za gabarit oko 80 miliona litara. Ova godina trebalo bi da bude presudna jer najveći i, po meni, najljepši kontinentalni terminal će biti u Mostaru sa 83 miliona litara gdje su urađeni svi glavni projekti, a revizije završene. Svim tim investicijama bismo mogli zatvoriti ciklus do 2025. i uraditi ono što nam evropska direktiva nalaže – rekao je Zornić.

Evropa povećala mjesečne rashode za fosilna goriva za 14 mlrd USD

Aleksandar Ivanković, izvršni direktor Optima Group a.d Banja Luka, istakao je da je Evropa prethodne godine uspjela drastično da promijeni svoj energetski balans što je odlično, jer je diversifikacija dobra, ali na kraju treba izračunati gdje nas je to dovelo.

– Evropa je prošle godine u poređenju sa pretprošlom povećala svoje rashode za fosilna goriva sa 16 mlrd USD mjesečno na 30 mlrd USD. Što se tiče gasa, manje smo zavisni od ruskog gasa, imamo više LNG, tečnog prirodnog gasa, što je dobro zbog diversifikacije, ali rashodi su porasli sa 9 mlrd USD na 35 mlrd USD mjesečno. Znači, nešto nije bilo dobro u toj promjeni portfolija i mi treba da se zapitamo kako ćemo da ga promijenimo. Čuli smo da imamo ogroman potencijal u solarnim elektranama, međutim malo smo zabrinuti kako ćemo da ih balansiramo – istakao je Ivanković.

Prema njegovim riječima, ne treba da zaboravimo da smo mi zemlje u razvoju, a u periodu 2020-2030 moramo da koristimo one energente koji će nam dati mogućnost da osnažimo privredu.

– Pred nama je teška energetska tranzicija. Mi u energetskom balansu imamo 2% gasa, Hrvatska 16%, Mađarska 32%. Naše mišljenje je da je gas broj jedan u toj tranziciji jer poslije razvoja infrastrukture gasa, daćemo veliki stimulans privredi. Nakon 2030. godine, ako budu realizovane investicije solarnih parkova i vjetroelektrana, isti taj gas će vrlo vjerovatno biti onaj energent koji će dati mogućnost balansiranja. Ako u ovom trenutku budemo riješili pametno sve ovo, BiH ima mogućnost da u periodu 2030-2035 bude produktivna, da ne kažem bogata zemlja. Ako to ne riješimo, gubimo nevjerovatnu šansu koju nam je ova situacija dala – rekao je Ivanković.

On je istakao da Srbija radi sjajne stvari, ali kada nastupi kriza, svaka zemlja gleda sebe.

– Tokom zime, obustavljena je isporuka dizela iz Srbije za BiH, a znamo da od svih naših potrebe za gorivima, 85% čini dizel. Bili smo prepušteni sebi i komercijalnim organizacijama. To je primjer da ako pružamo podršku komercijalnim organizacijama, one su u kriznim situacijama jedini oslonac za državu. Mi smo shvatili da neće biti dizela iz Srbije, zakupili smo sve preostale skladišne kapacitete u Hrvatskoj, mislim da je to bila ključna odluka. U oblasti gasa je slična priča, on će biti sve dominantniji, a mi nemamo gasnu infrastrukturu po BiH – zaključio je Ivanković.

Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2023 održavao se od 22. do 24. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.

Portal eKapija je medijski sponzor Samita.

Više o panelima i dešavanjima možete da pratite u posebnoj rubrici na linku OVDJE.

Kompletan panel možete pogledati na videu u nastavku:

Izvor: M. Dedić, eKapija