Željko Zubac za SET Trebinje: Budućnost energetike nije u izboru između hidro i solarne energije, već u njihovoj ravnoteži

Energetska tranzicija, razvoj obnovljivih izvora energije, primjena vještačke inteligencije i potreba za dugoročnim planiranjem samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa Željkom Zupcem, direktorom EFT SE Bileća. U intervjuu za SET Trebinje, Zubac govori o potencijalima Hercegovine da postane jedan od vodećih centara zelene energije u jugoistočnoj Evropi, izazovima koje donosi ubrzana transformacija energetskog sektora, značaju stabilnog regulatornog okvira za investitore, ali i ulozi digitalizacije i baterijskih sistema u energetici budućnosti. Posebno ističe da uspjeh energetske tranzicije neće zavisiti od jedne tehnologije, već od sposobnosti da se različiti izvori energije povežu u pouzdan, održiv i inteligentan sistem.

SET Trebinje: Gospodine Zubac, veliki dio Vaše karijere vezan je za razvoj energetskih projekata u Hercegovini. Kako danas gledate na transformaciju energetskog sektora u regionu?

Zubac: Transformacija energetskog sektora u regionu, ali i u svijetu, danas se odvija mnogo brže nego što je to bio slučaj prije pet godina. Kada sam započinjao karijeru fokus je bio prvenstveno na velikim hidroenergetskim projektima koji su predstavljali osnovu elektroenergetskog sistema u svim državama u regionu, pa i u Evropskoj uniji. Danas živimo u vremenu energetske tranzicije u kojem obnovljivi izvori energije, posebno solarna energija, dobijaju sve značajniju ulogu.

Hercegovina je istovremeno bogata hidroenergetskim resursima i ima jedan od najvećih nivoa osunčanosti u ovom dijelu Evrope. Upravo zbog toga budućnost ne vidim u izboru između hidro i solarne energije, nego u njihovoj međusobnoj komplementarnosti.

Posebno je važno da energetska tranzicija bude vođena odgovorno, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetskog sistema. Obnovljivi izvori energije donose brojne prednosti, ali istovremeno zahtijevaju nova ulaganja u mrežu, sisteme upravljanja i skladištenje energije. Zato će u narednim godinama ključ uspjeha biti u pronalaženju ravnoteže između proizvodnje, prenosa i potrošnje energije.

Ohrabruje činjenica da danas u Republici Srpskoj i regionu postoji značajno veći interes investitora nego ranije. To stvara priliku za nova radna mjesta, razvoj lokalnih zajednica i jačanje energetske nezavisnosti. Vjerujem da Hercegovina ima potencijal da postane jedan od vodećih centara proizvodnje zelene energije u jugoistočnoj Evropi, ali samo ukoliko se razvoj bude planirao dugoročno, stručno i u interesu cijelog društva.

S tim u vezi, Solarna elektrana EFT Bileća jedno je od najvećih fotonaponskih postrojenja u Bosni i Hercegovini. Instalirane je snage 60 MWp i prostire se na oko 133 hektara, sa dva solarna polja i pratećom infrastrukturom…

SET Trebinje: Energetska tranzicija je jedna od glavnih tema u Evropi i regionu. Koliko je BiH spremna za ozbiljniji prelazak na obnovljive izvore energije?

Zubac: Bosna i Hercegovina posjeduje izuzetno dobre pretpostavke za razvoj proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije. Kada govorimo o prirodnim resursima, imamo značajan hidroenergetski potencijal, veliki broj sunčanih sati, posebno u Hercegovini, kao i određene potencijale za razvoj vjetroelektrana.

Ali treba naglasiti da je BiH po resursima spremna, dok po procedurama i infrastrukturi još imamo dosta kompleksnog posla. Energetska tranzicija nije samo pitanje prirodnih potencijala. Ona podrazumijeva i odgovarajući regulatorni okvir, razvoj elektroenergetske mreže, efikasne procedure izdavanja dozvola, kao i sposobnost sistema da prihvati sve veći udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Posljednjih godina vidljiv je značajan napredak. Raste interes investitora, realizuju se novi projekti, a obnovljivi izvori energije postaju važan dio razvojnih strategija. Ipak, pred nama je još dosta posla kako bismo stvorili uslove za bržu i efikasniju realizaciju investicija.

SET Trebinje: U posljednje vrijeme mnogo se govori o balansiranju između hidroenergije, solarnih elektrana i baterijskih sistema. Šta će, po Vašem mišljenju, imati ključnu ulogu u narednih deset godina?

Zubac: Mislim da će u narednih deset godina manje važno biti pitanje koja će tehnologija pobijediti od pitanja kako ćemo naučiti da sve to uskladimo.

Hidroelektrane, solarne elektrane i baterijski sistemi ne treba da se posmatraju kao konkurenti nego kao dijelovi iste cjeline. Hidroenergija donosi stabilnost i fleksibilnost, solarna energija donosi čistu i sve jeftiniju proizvodnju struje, dok baterijski sistemi omogućavaju da energiju koristimo onda kada nam je zaista potrebna.

Danas svi pričaju o panelima i baterijama, a ja mislim da ćemo za nekoliko godina mnogo više pričati o podacima. Algoritmi će u realnom vremenu analizirati vremenske prilike, nivoe vode, proizvodnju solarnih elektrana, stanje baterijskih sistema i potrebe potrošača, te donositi odluke brže i preciznije nego što je to danas moguće.

Ako bih morao izdvojiti jednu ključnu riječ za narednu deceniju, to ne bi bila ni hidroenergija, ni solarna energija, ni baterije. To bi bila riječ – ravnoteža.

SET Trebinje: Hercegovina ima veliki energetski potencijal. Da li smatrate da se on danas koristi dovoljno strateški i dugoročno?

Zubac: Hercegovina nesumnjivo spada među energetski najbogatije prostore u ovom dijelu Evrope. Malo je regija koje na relativno malom prostoru raspolažu tako značajnim hidroenergetskim potencijalom, velikim brojem sunčanih sati i povoljnim uslovima za razvoj drugih obnovljivih izvora energije.

Mislim da je u posljednjih nekoliko godina napravljen značajan iskorak i da danas postoji mnogo veća svijest o strateškom značaju energetike nego ranije. Istovremeno, uvijek postoji prostor da se planira dugoročnije, koordinisanije i sa više međusobne saradnje između institucija, investitora, lokalnih zajednica i stručne javnosti.

Pravo pitanje nije da li Hercegovina ima potencijal. To je odavno jasno i dokazano. Pravo pitanje je koliko ćemo biti mudri da taj potencijal pretvorimo u trajnu razvojnu prednost.

SET Trebinje: Koliko su investicije u energetiku danas otežane regulatornim procedurama i koliko investitori traže stabilnost sistema prije ulaska u projekte?

Zubac: Stabilnost je danas jednako važna kao i sam resurs. Investitori mogu prihvatiti tržišne rizike, ali teško ulaze u projekte ukoliko ne postoji predvidiv regulatorni okvir i jasna pravila igre.

U energetici se investicije planiraju na period od 20 ili 30 godina i zato su pravna sigurnost, efikasne procedure i dosljednost institucija često presudniji od samih prirodnih potencijala. Što je sistem stabilniji i transparentniji, to je spremnost za ulaganja veća.

Investitori mogu prihvatiti tržišni rizik, ali ne vole neizvjesnost, posebno onu političku.

SET Trebinje: Samit energetike Trebinje postao je jedno od najvažnijih regionalnih okupljanja iz oblasti energetike. Koliko ovakvi skupovi zaista mogu doprinijeti konkretnim partnerstvima i novim projektima?

Zubac: Ovakvi skupovi imaju smisla samo ako iza dobrih prezentacija ostanu dobri razgovori, a iza dobrih razgovora konkretni projekti i partnerstva.

Samit energetike u Trebinju tokom godina izrastao je u značajnu regionalnu platformu koja okuplja donosioce odluka, investitore, stručnjake i predstavnike energetskih kompanija. Na kraju dana nije važno koliko je ljudi bilo u sali, već koliko je korisnih kontakata ostvareno i koliko je novih ideja pretočeno u konkretne projekte.

SET Trebinje: Koje su, po Vašem mišljenju, trenutno najaktuelnije teme o kojima bi energetski sektor regiona morao mnogo otvorenije razgovarati?

Zubac: Mislim da se danas previše bavimo pitanjem koliko ćemo novih megavata izgraditi, a premalo pitanjem kako će izgledati energetski sistem za deset ili dvadeset godina.

Jedna od tema o kojoj moramo otvorenije razgovarati jeste kako obezbijediti stabilnost elektroenergetskog sistema u vremenu kada udio obnovljivih izvora ubrzano raste. Druga je razvoj mreže, jer bez modernih prenosnih i distributivnih sistema nema ni uspješne energetske tranzicije. Treća tema je primjena vještačke inteligencije i naprednih digitalnih rješenja.

Takođe, vjerujem da više pažnje treba posvetiti pitanju energetskih kadrova. Tehnologije se razvijaju brzo, ali nijedna investicija ne može biti uspješna bez ljudi koji znaju da njome upravljaju.

Na kraju, možda najvažnije pitanje jeste kako energetsku tranziciju pretvoriti u razvojnu priliku za lokalne zajednice. Energetika ne bi smjela biti sama sebi svrha. Njen cilj treba da bude stvaranje novih investicija, kvalitetnijih radnih mjesta, veće konkurentnosti privrede i boljeg kvaliteta života građana.