Igor Milojević za SET Trebinje: Dalji razvoj obnovljivih izvora zahtijeva nova ulaganja u mrežnu infrastrukturu

Energetska tranzicija, ubrzan razvoj obnovljivih izvora energije i digitalizacija elektroenergetskih sistema postavljaju pred distributivne kompanije nove izazove, ali i otvaraju prostor za modernizaciju i tehnološki napredak. O tome kako se ODS „Elektro-Hercegovina“ Trebinje prilagođava promjenama, kakva je spremnost distributivne mreže za rast broja solarnih elektrana i buduću primjenu baterijskih sistema, te koje investicije i digitalna rješenja se trenutno razvijaju, razgovarali smo sa Igorom Milojevićem, izvršnim direktorom Sektora upravljanja mrežom u ODS „Elektro-Hercegovina“ Trebinje.

U intervjuu za SET Trebinje, Milojević govori o izazovima integracije obnovljivih izvora energije, značaju modernizacije mreže i automatizacije elektroenergetskog sistema, kao i o potrebi ulaganja u stručne kadrove koji će odgovoriti zahtjevima nove ere energetike. Osvrnuo se i na ulogu vještačke inteligencije u energetskom sektoru, te značaj Samita energetike Trebinje kao mjesta okupljanja stručnjaka, kompanija i donosilaca odluka iz cijelog regiona.

SET Trebinje: Sve veći broj korisnika i novih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora donosi nove zahtjeve za mrežu. Koliko je postojeća infrastruktura spremna za te promjene i kakvi su planovi ulaganja?

Milojević: Jedan od najvećih izazova za distributivne kompanije danas jeste ubrzana integracija obnovljivih izvora energije na distributivnu mrežu. Sve veći broj solarnih elektrana i malih hidroelektrana priključuje se na mrežu koja je prvobitno projektovana za jednosmjeran tok električne energije – od velikih proizvodnih objekata preko prenosne mreže  kroz distributivnu mrežu pa prema krajnjim potrošačima. Danas se suočavamo sa novim okolnostima u kojima energija dolazi iz velikog broja decentralizovanih izvora, što značajno mijenja način rada distributivnog sistema.

Poseban izazov u narednom periodu predstavljaće baterijska postrojenja za skladištenje energije. Nakon izmjena zakonske regulative u Republici Srpskoj, očekuje se njihova intenzivnija primjena uz solarne i druge male elektrane. Baterijski sistemi će omogućiti proizvođačima da skladište energiju kada je proizvodnja velika, a da je isporučuju u mrežu u periodima veće potrošnje ili povoljnijih tržišnih uslova. To će dodatno promijeniti tokove snaga u mreži i učiniti ih znatno dinamičnijim i manje predvidivim.

U takvim uslovima distributivne kompanije više neće upravljati mrežom koja ima samo pasivne potrošače, već sistemom u kojem veliki broj korisnika istovremeno proizvodi, troši i skladišti električnu energiju. To donosi izazove u održavanju naponskih prilika, kontroli opterećenja vodova i transformatora, kao i u očuvanju sigurnosti i pouzdanosti napajanja.

Elektro-Hercegovina se za energetsku tranziciju priprema kroz kontinuirano jačanje i modernizaciju distributivne mreže, uvođenje savremenih sistema nadzora i upravljanja. U procesu energetske tranzicije veoma važnu ulogu ima modernizacija sistema nadzora i upravljanja. Elektro-Hercegovina kontinuirano razvija SCADA sistem koji će omogućiti praćenje rada sve većeg broja malih elektrana priključenih na distributivnu mrežu. Na taj način operateri će u realnom vremenu imati uvid u proizvodnju električne energije, naponske prilike, tokove snaga i stanje ključnih elemenata mreže.

 SET Trebinje: Elektroenergetski sektor nalazi se u periodu velikih promjena. Koji su danas najveći izazovi za distributivne kompanije i kako se Elektro-Hercegovina priprema za energetsku tranziciju?

Milojević: Sve veći broj proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora svakako donosi nove izazove za distributivnu mrežu, ali u slučaju ODS Elektro-Hercegovina možemo reći da smo na vrijeme planirali razvoj sistema i vodili računa o mogućnostima mreže prilikom izdavanja elektroenergetskih saglasnosti.

Danas na distributivnu mrežu ODS Elektro-Hercegovina priključeno je oko 350 malih solarnih i  mini hidroelektrana  sa ukupno približno 70 MW instalisane snage. Zahvaljujući odgovornom pristupu planiranju i pažljivoj analizi mrežnih prilika prilikom odobravanja priključenja novih proizvođača, trenutno nemamo značajnijih problema u radu sistema niti u prihvatu energije iz obnovljivih izvora.

Prilikom izdavanja elektroenergetskih saglasnosti vodilo se računa da postojeća mreža bude u mogućnosti da prihvati nove proizvodne kapacitete bez ugrožavanja sigurnosti i pouzdanosti napajanja ostalih korisnika. U većini slučajeva prilikom izdavanja elektroenergetskih saglasnosti je postojala obaveza da se uradi rekonstrukcija mreže na trafopodručju u kojem se priključuje elektrana u smislu povećanja presjeka užeta i ugradnjom novog trafoa. Međutim, činjenica je da su raspoloživi kapaciteti mreže danas u velikoj mjeri iskorišteni.

Ukoliko bi se u narednom periodu pojavili zahtjevi za priključenje značajnijeg broja novih elektrana ili većih proizvodnih kapaciteta, bilo bi neophodno realizovati dodatna i značajnija ulaganja u distributivnu mrežu. To podrazumijeva izgradnju novih elektroenergetskih objekata, rekonstrukciju postojećih vodova i trafostanica, kao i povećanje kapaciteta mreže na pojedinim područjima kako bi se omogućio siguran prihvat novih izvora energije.

Drugim riječima, dosadašnjim planskim pristupom omogućili smo uspješnu integraciju velikog broja obnovljivih izvora energije, ali će dalji rast ovih kapaciteta zahtijevati nove investicione cikluse i dodatno jačanje mrežne infrastrukture. To je prirodan proces u energetskoj tranziciji i izazov sa kojim se suočavaju distributivni sistemi širom Evrope.

SET Trebinje: Digitalizacija i primjena savremenih tehnologija postaju neizostavan dio energetike. Koje projekte i rješenja Elektro-Hercegovina trenutno razvija u tom pravcu?

Milojević: Digitalizacija danas nije više izbor, već neophodnost za uspješno upravljanje savremenim elektroenergetskim sistemom. Sa rastom broja obnovljivih izvora energije, distributivna mreža postaje sve složenija, pa su napredni sistemi nadzora, upravljanja i automatizacije ključni za njeno sigurno funkcionisanje.

Elektro-Hercegovina već duži niz godina ulaže značajna sredstva u digitalizaciju mreže. Jedan od najvažnijih projekata je razvoj SCADA sistema, koji nam omogućava nadzor i upravljanje elektroenergetskim objektima u realnom vremenu. Međutim, naš cilj nije samo nadzor, već potpuna automatizacija mreže po dubini.

U tom pravcu radimo na opremanju trafostanica savremenom komunikacionom i upravljačkom opremom, pri čemu je najveći broj značajnijih trafostanica već automatizovan i povezan sa dispečerskim centrom. Paralelno s tim, razvijamo rješenja za uključivanje i upravljanje proizvodnim objektima, posebno malim hidroelektranama, solarnim elektranama i budućim baterijskim postrojenjima.

Poseban segment predstavlja automatizacija srednjenaponske mreže kroz ugradnju reklozera. Elektro-Hercegovina trenutno raspolaže sa oko 50 reklozera na mreži, koji omogućavaju daljinsko upravljanje i automatsku lokalizaciju kvarova. Zahvaljujući njima, u slučaju poremećaja moguće je u veoma kratkom roku izdvojiti dio mreže na kojem je nastao kvar i obnoviti napajanje za najveći broj korisnika bez izlaska ekipa na teren.

SET Trebinje: Koliko je važno ulaganje u modernizaciju distributivne mreže kako bi se obezbijedilo sigurno i kvalitetno snabdijevanje potrošača električnom energijom? 

Milojević: Ulaganje u modernizaciju distributivne mreže od ključnog je značaja za obezbjeđenje sigurnog, pouzdanog i kvalitetnog snabdijevanja električnom energijom. Krajnji pokazatelj uspješnosti svakog distributivnog preduzeća jeste kvalitet usluge koju dobija kupac, a on se najčešće mjeri kroz međunarodno priznate pokazatelje pouzdanosti kao što su SAIFI i SAIDI.

SAIFI pokazuje prosječan broj prekida napajanja po korisniku tokom godine, dok SAIDI pokazuje ukupno prosječno trajanje tih prekida. Naš cilj je da oba pokazatelja budu što niža, odnosno da korisnici imaju što manje prekida i da eventualni prekidi traju što kraće.

U Elektro-Hercegovini iz godine u godinu bilježimo poboljšanje ovih parametara, što potvrđuje da kontinuirana ulaganja daju rezultate. Modernizacija trafostanica, izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih dalekovoda i vodova, ugradnja reklozera, automatizacija mreže i razvoj SCADA sistema omogućili su brže lociranje kvarova, kraće vrijeme njihovog otklanjanja i veću pouzdanost napajanja.

Posebno je važno naglasiti da modernizacija mreže nije jednokratan posao, već stalan proces.Pored toga, modernizacija mreže doprinosi i smanjenju tehničkih gubitaka električne energije. Rekonstrukcijom dotrajale opreme, optimizacijom pogonskih stanja i boljim upravljanjem tokovima snaga povećava se efikasnost rada sistema, što donosi korist i distributivnom preduzeću i krajnjim korisnicima.

SET Trebinje: Koliko je izazovno obezbijediti stručni kadar koji će odgovoriti zahtjevima nove ere energetike i koliko je važno ulaganje u znanje i mlade inženjere? 

Milojević: Upravo obezvjeđivanje stručnog kadra za novu eru energetike predstavlja jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava energetski sektor širom svijeta. Energetska tranzicija, digitalizacija sistema, razvoj obnovljivih izvora energije, skladištenje energije i primjena naprednih tehnologija stvaraju potrebu za profilima stručnjaka koji posjeduju kombinaciju klasičnih inženjerskih znanja i novih digitalnih vještina.

Izazov je višestruk. S jedne strane, raste potražnja za inženjerima elektrotehnike, iz oblasti automatike, energetike i IT stručnjacima, dok s druge strane obrazovni sistemi često ne uspijevaju dovoljno brzo da prilagode programe novim potrebama tržišta.

Zbog toga je ulaganje u znanje i mlade inženjere od strateškog značaja. Kompanije koje kontinuirano ulažu u stipendiranje studenata, stručne prakse, mentorstvo, dodatne obuke i saradnju sa univerzitetima stvaraju osnovu za dugoročan razvoj i tehnološku konkurentnost. Mladi stručnjaci donose novu energiju, inovativne ideje i spremnost da usvajaju savremene tehnologije koje će oblikovati budućnost energetike.

Posebno je važno da se mladim inženjerima omogući rad na stvarnim projektima i pristup savremenim tehnologijama već tokom školovanja, jer se na taj način skraćuje period prilagođavanja i ubrzava razvoj kompetencija potrebnih za tržište rada.

U konačnici, ulaganje u ljudski kapital nije trošak već investicija. Bez dovoljno obrazovanih i motivisanih stručnjaka biće teško ostvariti ciljeve energetske tranzicije, povećati energetsku efikasnost i osigurati pouzdano i održivo snabdijevanje energijom. Upravo će znanje, inovacije i kvalitetni inženjerski kadrovi biti jedan od ključnih faktora uspjeha energetskog sektora u decenijama koje dolaze.

SET Trebinje: SET je tokom godina postao jedan od najvažnijih energetskih događaja u regionu. Kako ocjenjujete njegov razvoj i značaj za povezivanje stručnjaka i kompanija? 

Milojević:SET je tokom proteklih godina izrastao u jedan od najznačajnijih energetskih događaja u regionu i danas predstavlja mjesto na kojem se okupljaju ključni akteri iz elektroenergetskog sektora, institucija, regulatornih tijela, akademske zajednice i privrede.

Njegov najveći značaj ogleda se upravo u povezivanju stručnjaka i kompanija te stvaranju prostora za razmjenu iskustava i znanja. Energetski sektor prolazi kroz veoma dinamične promjene, a događaji poput SET-a omogućavaju da se iz prve ruke čuju iskustva kolega iz regiona, predstave nova tehnološka rješenja i razgovara o izazovima sa kojima se svi suočavamo u procesu energetske tranzicije.

Za nas je posebno važno što svake godine imamo priliku da razmijenimo iskustva sa kolegama iz distributivnih, prenosnih i proizvodnih kompanija, da sagledamo različite pristupe rješavanju problema i upoznamo se sa novim trendovima u oblasti energetike. Upravo kroz takve razgovore i stručne diskusije uvijek se sazna nešto novo i dođe do korisnih ideja koje je moguće primijeniti u svakodnevnom radu.

Takođe, SET je postao važna platforma za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i jačanje saradnje među kompanijama iz regiona. Njegov kontinuirani razvoj i sve veći broj učesnika potvrđuju da postoji potreba za ovakvim skupovima, posebno u vremenu kada energetska tranzicija zahtijeva intenzivniju saradnju, razmjenu znanja i zajedničko traženje rješenja za izazove koji su pred nama.

Zbog svega toga smatram da značaj SET-a iz godine u godinu raste i da je postao nezaobilazan događaj za sve koji žele aktivno učestvovati u oblikovanju budućnosti energetskog sektora u regionu.

SET Trebinje: Koji su Vaši utisci o ovogodišnjem Samitu, temama o kojima se razgovaralo i porukama koje su poslate iz Trebinja? 

Milojević: Ovogodišnji SET je još jednom potvrdio da prati najvažnije trendove i teme koje oblikuju budućnost energetskog sektora. Posebno mi je drago što je ove godine značajna pažnja posvećena primjeni vještačke inteligencije u energetici, jer je riječ o oblasti koja će u narednim godinama imati sve veću ulogu u planiranju, upravljanju i optimizaciji elektroenergetskih sistema.

Kroz prezentacije i panel diskusije mogli smo vidjeti na koji način se vještačka inteligencija već danas koristi za analizu velikih količina podataka, predviđanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, upravljanje mrežom, unapređenje održavanja elektroenergetskih objekata i povećanje efikasnosti poslovnih procesa. To su teme koje više ne predstavljaju budućnost, već realnost sa kojom se energetske kompanije sve intenzivnije susreću.