Izazovi regiona u prelasku na solarne i vjetro elektrane – Sjeverna Makedonija hrabra u reformama, RS želi izgraditi više od 1.000 MW na bazi OIE za 10 godina

Početna >> Novosti >> Izazovi regiona u prelasku na solarne i vjetro elektrane – Sjeverna Makedonija hrabra u reformama, RS želi izgraditi više od 1.000 MW na bazi OIE za 10 godina

Do sada imamo dodijeljenih koncesija za 770 MW snage iz OIE, a u planu je da dodijelimo koncesije za još 443 MW novih objekata i projekcija je da bi to moglo da se izgradi u narednih 10 godina, ako ne bude smetnji, poručio je ministar energetike Republike Srpske Petar Đokić na prvom panelu nedavno završenog Samita energetike Trebinje 2021.

Ponovio je da već sada ima smetnji, i to na primjeru gradnje HE Buk Bijela, te poziva na dijalog kako se u BiH ne bi zaustavio proces dekarbonizacije.

– Takvi sporovi zaustavljaju proces dekarbonizacije. Naša energija bi, ako ne budemo gradili nove objekte, bila opterećena taksom što neće biti isplativo u izvozu i u tom smislu ovo je jedan kompleksan proces u koji ulazimo. Nismo kukavice, imali smo hrabrost da usvojimo važne politike i zakone i zato sam optimističan da možemo napraviti dobar zaokret ka investiranju u OIE – istakao je Đokić.

Kako je naveo Đokić, proizvodnja struje se u RS oslanja na termoelektrane, tačnije 60% struje dolazi od njih, ali se u međuvremenu dosta uradilo da se olakša ulaganje u zelenu energiju.

Imamo izgrađenih oko 40 MHE i 50 malih solarnih elektrana i one sve zajedno čine oko 120 MW instalisane snage. U toku je izgradnja novih energetskih objekata. Svjesni smo procesa dekarbonizacije, ali i problema koji nas očekuju – finansijskih ulaganja radi održivosti postojećih termoelektrana i socijalnih rizika. Imamo dva regiona u RS koji su zavisni od termoelektrana – Gacko i Ugljevik. Energetska bezbijednost RS u ovom trenutku nije moguća bez rada te dvije termoelektrane i o tome moramo voditi računa – poručio je Đokić.

Ponovio je da su uložili skoro 90 mil EUR u projekat odsumporavanja TE Ugljevik, prethodno ulažući oko 10 mil EUR u filtere.

– Mora postojati veće razumijevanje Energetske zajednice ka zemljama Zapadnog Balkana u odnosu ka EU, koje nemaju kao mi teret prošlosti koji je u velikoj mjeri usporio tranziciju energetike. Mi ne tražimo izuzetak, nego razumijevanje, što će nama značiti dugotrajniji proces tranzicije. TE Stanari i TE Ugljevik su primjeri da smo doprinijeli zaštiti okoline. Ne vidim veliku opasnost da gradimo nove termoelektrane, ali vidim veliku finansijsku obavezu kada to budemo gradili. Čuli smo da su TE neisplative i da je to veliki problem za vlasnike, zato smo se okrenuli zelenoj energiji – istakao je ministar energetike RS.

Ponovio je i važnost usvojenog Zakona o električnoj energiji u RS kojim su definisali čitav niz mjera koje bi trebalo da promjene stanje na ovom tržištu, da se izvrši njegova liberalizacija, što je kako je rekao Đokić, već učinjeno.

– Tržište je već odavno otvoreno i mogu se pojaviti najrazličitiji prodavači. Po novom modelu organizacije ERS-a mi već imamo zaključene ugovore o snabdijevanju, i sa kupcima u sferi privrede i sa građanima. Takođe smo promijenili svijest ljudi da shvataju da kilovat sat više ne može biti u funkciji socijalnih potreba, već resurs na kome se ubuduće može razvijati privreda ili resurs kojim se može dati doprinos ekonomiji RS – zaključio je Đokić.

Hrabru borbe na putu energetske tranzicije vrlo uspješno vodi Sjeverna Makedonija, koja je od 2018. godine usvojila više od 100 podzakonskih akata kako bi uredila oblast ulaganja u OIE. Zato je i Viktor Andonov, savjetnik za energetiku premijera Sjeverne Makedonije, na ovom skupu u Trebinju još jednom istakao da nema vremena za gubljenje. Ta zemlja je usvojila Zakon o energetici, preuzela najnovije EU direktive u ovoj oblasti i na tom putu imala je pomoć Sekretarijata Energetske zajednice, USAID, EBRD-a i ostalih. Kako je rekao Andonov, bez te pomoći ne bi uspjeli ovako brzo urediti ovu oblast.

– Rekao bih da smo se dobro pripremili za tranizciju. Ako pratimo segmente ovog našeg putovanja koje traje četiri godine mogu da kažem da smo uspješno završili cjelokupan proces i sada smo u trećem segmentu – pripremamo se za investicije. Zato smo od Sekretarijata EZ proglašeni šampionom energetske tranzicije. Izmijenili smo zakon tako da ubrzamo ulaganje u OIE. Umjesto da dajemo novac investitorima mi smo u budžetu u procesu aukcije prikupili 3 mil EUR. Tako da smo potpisali ugovore na oko 60 MW i njih ćemo pomoći sa 3 mil EUR bez dodatnih troškova za budžet tokom 7 godina. Te procedure su se pokazale kao uspješne. Godinu dana nakon ugovora nekoliko tih elektrana je pušteno u pogon. To je sve doprinijelo da imamo sve više upita stranih investitiroa koji dolaze sa projektima, jer znaju da imamo kapacitete – rekao je Andonov.

Petar Đokić i Viktor Andonov
Petar Đokić i Viktor Andonov (Foto: Đorđe Bjelaković)

Pripremaju i nove procedure za planiranih još 60 MW solarne energije.

– Naša energetska strategija do 2040. pratiće evropske standarde za energiju i klimu. U kreiranju te strategije imali smo pomoć konsultantske kuće PriceWaterhouseCoopers, Ambasade Velike Britanije u BiH, NVO sektora i ostalih randih grupa. Ekolozi su nas pohvalili i počeli da promovišu našu strategiju. Mi smo prva zemlja u regionu koja je pripremila Nacionalni energetski i klimatski plan, poslali smo ga u Sekretarijat EZ koja je dala svoje komentare i uvrstili smo ih. Očekujemo da će ga uskoro Vlada usvojiti.

Među prioritetima za Sjevernu Makedoniju, kako je rekao,biće da u naredne tri godine krene u gašenje tamošnje najveće termoelektrane.

Problem oko termoelektrane ima i Crna Gora, a TE Pljevlja je kako je rekao ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, već u decembru 2020. prekoračila dozvoljenih 20.000 sati proizvodnje struje iz uglja, a bilo je dogovoreno da se potroše do 2023.

– Mi smo kao država pohvaljeni da smo donijeli moderne zakone u ovoj oblasti, ali smo se vrlo loše pokazali na njihovom sprovođenju. Najbolje se to pokazalo na primjeru malih hidroelektrana. Protekla vlast je motivisala investitore da grade takve objekte. Dat je podstrek da se u njih ulaže, jer su na bazi OIE, a onda su ustali ekolozi i lokalna uprava koje sad tome protivi. Time smo sami sebi napravili problem. Ali, vjerujem da možemo napredovati, samo nam treba vremena. Cilj je da budemo energetski bogata zemlja, a opet ekološki sačuvana – poentirao je Bojanić.

Rezidentna predstavnica UNDP za BiH Steliana Nadera naglasila je da države moraju više novca usmjeriti u rast i razvoj, osim ulaganja u održavanje budžeta i vraćanje dugova.

– Moramo shvatiti da su ugalj i grijanje na čvrsta goriva stvarni problem i 4.000 ljudi u BiH godišnje umire od zagađenja. Mislim da je moguće upotrebom određenih tehnologija smanjiti ovo zagađenje za 90%. Zato kao UNDP želimo raditi sa svim akterima i želimo biti dio tog procesa. Potrebna je hitnost, ambicija i agilnost.

UNDP samo u BiH ulaže 11 mil USD za projekte smanjenja rizika od klimatskih promjena. Pomogli su 37 projekata na nivou lokalne uprave i sada te lokalne uprave znaju put ka zelenoj ekonomiji. Tako se u Sarajevu i Tuzli odvijaju Akcioni planovi po pitanju smanjenja emisija CO2.

Nadera je ponovila riječi generalnog sekretara UN, Antonija Guteresa, koji je reako da je krajnje vrijeme da se nešto uradi po pitanju klimatskih promjena, najprije na globalnom nivou, a onda da države revidiraju svoje planove i pokažu još veću inicijativu.

– Dvije trećine CO2 emisija dolazi od energetskih objekata i tu činjenicu moramo imati u vidu – istakla je Nadera.

Janez kopač, generalni sekretar Energetske zajednice, na pitanje kakva je budućnost nuklearnih elektrana, rekao je da će postojeće i dalje raditi, ali da gradnje novih neće biti jer su neisplative.

– Grade sada jednu u Mađarskoj i to će biti veliki izvor struje za ovu regiju, ali u Sloveniji ne vjerujem da će biti gradnje novih.

Kopač je istakao da se tehnologija skladištenja energije jako brzo razvija i smatra će napredak tih tehnologija činiti sadašnje investicije i svaku novu manje rizičnom.

Novi zakon u RS

– Mi nemamo toliko sektora koje mogu akumulirati toliko kapitala koliko ima energetika, zato moramo biti proaktivni. Uskoro donosimo Zakon o OIE kojim ćemo zamijeniti postojeće modele podsticaja investicijama. Tehnološki napredak je vidljiv te možemo očekivati jeftinije objekte u izgradnji, kako u solarne tako i u vjetro kapacitete – zaključio je ministar energetike RS Petar Đokić.

Samit energetike SET 2021 se u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održao 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.

Teodora Brnjoš

Izvor: eKapija

Samit Energetike Trebinje 2022

16. 17. i 18. mart 2022. godine

J.U. Kulturni centar Trebinje

Popunite obrazac za akreditaciju medija



Zvanična aplikacija samita