Investitori spremni, projekti čekaju: Šta koči razvoj i izgradnju novih OIE projekata u Srbiji

Srbija je posljednjih godina napravila značajan iskorak u razvoju obnovljivih izvora energije, ali se pred sektorom sada nalaze ozbiljne prepreke koje bi mogle usporiti, pa čak i zaustaviti realizaciju novih projekata.

Prema riječima Danijele Isailović, menadžerke Udruženja OIE Srbija, Srbija je danas bliža svojim energetskim i klimatskim ciljevima nego prije nekoliko godina, zahvaljujući novim vjetroelektranama, solarnim elektranama i razvoju prosumera. Ipak, ostvarenje cilja od 3,5 GW solarnih i vjetroelektrana na mreži do 2030. godine postaje sve neizvjesnije.

Na mreži se trenutno nalazi 824 MW vjetroparkova, dok se intenzivno gradi još oko 200 MW. Kada je riječ o solarnoj energiji, zajedno sa prosumerima, instalirano je manje od 400 MW. To znači da je Srbija za 12 godina izgradila oko 1,2 GW novih kapaciteta, dok bi u naredne četiri godine trebalo da izgradi i priključi tri puta više.

Upravo je dinamika razvoja novih projekata najveći izazov. Izmjenama regulative odložena je izrada studija priključenja do posljednjeg kvartala 2029. godine. Kako je riječ o jednom od prvih koraka u razvoju vjetroparkova i solarnih elektrana, ovakva odluka, prema ocjeni sektora, može značiti da će novi projekti u proces pribavljanja dozvola krenuti tek nakon 2030. godine, dok bi njihova izgradnja mogla početi tek oko 2035. godine.

Dodatni problem predstavljaju investitori koji su već položili bankarske garancije u vrijednosti od više desetina miliona evra, a čiji su projekti usporeni ili zaustavljeni zbog okolnosti na koje nisu mogli da utiču. U Udruženju OIE Srbija navode da je riječ o približno 1,2 GW projekata njihovih članova, zbog čega su pokrenuli inicijativu za izmjenu spornih odredbi i sprečavanje aktiviranja bankarskih garancija.

Kao jedan od ključnih uspjeha dosadašnjeg razvoja sektora izdvajaju se aukcije za obnovljive izvore energije. Dva održana kruga ocijenjena su kao uspješna i korisna i za investitore i za elektroenergetski sistem, jer su investitorima obezbijedila sigurnost otkupa električne energije, dok je EPS dobio nove kapacitete zelene energije po konkurentnim cijenama.

Ipak, iako trogodišnji plan predviđa održavanje još jednog kruga aukcija, za sada nema jasnih signala kada bi on mogao biti raspisan. U sektoru očekuju i donošenje novog trogodišnjeg plana aukcija, uz dodatne regulatorne promjene koje bi trebalo da obezbijede stabilnije i predvidljivije uslove za ulaganja.

Srbija, dakle, ima investitore, projekte i interesovanje za ulaganja u obnovljive izvore energije. Ono što trenutno nedostaje jeste dovoljno brz i predvidiv regulatorni okvir koji bi omogućio da ti projekti zaista budu izgrađeni.

Ukoliko se postojeće prepreke ne otklone, energetska tranzicija Srbije mogla bi biti usporena za više godina, a ostvarenje ciljeva do 2030. godine dodatno dovedeno u pitanje.

IZVOR: ENERGETSKI PORTAL