SET 2022: Najskuplje je nemati gasovodnu infrastrukturu

Početna >> Novosti >> SET 2022: Najskuplje je nemati gasovodnu infrastrukturu

Posljednjih godina gas je kao energent bio na tapetu Energetske zajednice, pa se, na primjer, 2018. godine u Briselu ozbiljno raspravljalo da li sve treba da se elektrifikuje i da li su uopšte molekuli gasa potrebni. Naravno da su potrebni, jer je nemoguće elektrifikovati, u najboljem slučaju, više od 60% finalne potrošnje čak i 2050. godine, rekao je moderaotor panela o razvoju gasovodne infrastrukture ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje Predrag Grujičić, ekspert za gas u Energetskoj zajednici.

Neke studije pokazuju, kaže on, da Njemačka i kad se cijela dekarbonizuje 2050. godine, 40% njenih potreba mora da se uvozi iz drugih država.

– Gasovodi, po mom uvjerenju, i kad bi se danas napravili služiće svojoj svrsi i narednih 50 godina, jer ne moraju samo da prenose prirodni gas, već i onaj niskougljenični – vodonik, biogas ili neki drugi – istakao je Grujičić.

Cijene gasa divljale su u posljednjem periodu i nezahvalno je planirati bilo kakve nove investicije.

– Zbog rata u Ukrajini namjera EU je da diverzifikuje izvore gasa i da se ruski gas izbaci u narednih pet do osam godina. To su vrlo ozbiljne namjere EU, ne znamo još kako će se Evropska zajednica ponašati, ali pretpostavljam da će da slijedi politiku EU. To će biti problem i za zemlje Zapadnog Balkana koje sve redom uvoze ruski gas – ističe Grujičić.

Gas je preživio svašta i uvijek je pod pritiskom, ali vjerujem da će savladati i ovaj izazov, kaže stručnjak iz Energetske zajednice.

– EU je prepoznala prirodni gas kao prelaznu varijantu u procesu dekarbonizacije, ali u svjetlu dešavanja u Ukrajini ponovo se ta odluka preisptituje, i gleda se je li to opravdano.

Ljubo Glamočić, direktor preduzeća GAS-RES kaže da se gas isključivo posmatra u kontekstu proizvodnje električne energije, ali kao da se često zaboravlja uloga gasa u industriji, gdje nije moguće organizovati proizvodnju bez njega.

 

Ljubo Glamočić
Ljubo Glamočić (Foto: SET)

 

– Gasu bi trebalo dati mnogo veću i značajniju ulogu, jer je industrija u RS ključni kupac gasa. Gasovodna infrastruktura u BiH je vrlo slabo razvijena, skoro 30 godina se ništa nije ulagalo, i sva nastojanja da se intenzivira ova djelatnost nisu urodila plodom i došli smo do pozicije da finansijske institucije imaju rezervu da ulažu u ovu oblast. Lično, mislim da će prirodni gas u narednih 20 i 30 godina biti značajna komponenta u energetici, kako elektroenergetike i proizvodnje struje, tako i u industriji – poručio je Glamočić.

Evidentno je da je prošle godine u EU i dijelu zemalja Energetske zajednice, navodi Glamočić, oko 20% struje proizvedeno u gasnim elektranama, a više je proizvedeno samo u atomskim elektranama.

– Iako se sada intenzivira gradnja kapaciteta iz OIE nisam siguran da će se ubrzo moći nadomjestiti ta količina energije, posebno imajući u vidu da OIE nisu bazna energija, a i izazov balanisranja je prisutan. Potrebni su nam stabilni izvori. Ja gas vidim kao ozbiljnu komponentu u energetskom sektoru, i smatram da bez obzira na ovu situaciju investicije i planovi koji su zacrtani u izgradnju gasovoda ne treba posmatrati odmah iz drugog ugla. Naravno, neke stvari je potrebno revidirati, ali sigurno da gasifikacija posebno na Zapadnom Balkanu i te kako znači. Mislim da su neke zemlje, investitori i finansijske institucije prebrzo donijele odluku da se odreknu gasa – rekao je Glamočić.

Potrošnja gasa u Sjevernoj Makedoniji nije toliko velika, što je u ovoj situaciji sa cijenama i dobro, rekao je na panelu Viktor Andonov, savjetnik premijera Sjeverne Makedonije za energetiku.

– Najviše se kod nas gas koristi u proizvodnji struje, kao i za grijanja Skoplja, nešto i u industriji. Za posljednje dvije godine izgradili smo više od stotinu kilometara gasovodne mreže, sa željom da širimo mrežu po cijeloj zemlji. U našoj energetskoj tranziciji nema uglja, što znači da će gas biti tranzicioni energent, a da bi sistem bio održiv moramo napraviti diverzifikaciju izvora. I tu nas čeka vrlo značajan projekat gasovoda sa Grčkom, sa terminalom u Aleksandropolisu – istakao je Andonov.

Za tri godine Sjeverna Makedonija će imati tri izvora gasa i Andonov vjeruje da će imati dobru konukrenciju u zemlji radi definisanja cijena, ali i kada se dese ovakve globalne situacije.

– Vjerujem da će gas imati značajnu ulogu u našem procesu energetske tranzicije – poručio je Andonov.

 


(Foto: SET)

 

Hrvatska najviše napredovala

Plinacro u svom vlasništvu ima 2.600 kilometara gasovodne mreže, kao i LNG terminal na Krku, i podzemno skladište gasa, pa su zaokružili infrastrukturu, rekao je Marin Zovko, član uprave Plinacra.

– Međutim, ne tako davno, 2002. godine, Hrvatska je imala plin samo u sjevernom dijelu, gdje je bila proizvodnja u plinskim poljima. Godinu kasnije, 2003, se izradila prva Strategija plinifikacije i krenulo se u realizaciju cijele priče i to je trajalo 11 godina, uložilo se oko 600 mil EUR u izgradnju nove plinske mreže. Onda smo od INA-e kupili podzemno skladište plina, i posljednjih nekoliko godina smo dobili LNG na Krku – naveo je Zovko.

Cilj je bio diverzifikovati pravce snabdijdevanja, kaže Zovko, i da cijela Hrvatska mora imati energiju. Pokazalo se opravdanim što smo uložili u mrežu širom zemlje, rekao je on.

– Radimo dalje na novim razvojnim projektima, povezivanje sa Jadransko-jonskim plinovodom gdje je ideja da se hrvatski sistem poveže sa TAP-om, sa plinovodom iz Južnog mora, čime bi dobili dodatnu divezifikaciju i sigurnost snabdijevanja, ne samo mi, nego i sve zemlje na ruti. Razmatramo i druge projekte koji se tiču povezivanja sa susjedima, sa Srbijom i BiH, da kreiramo dobru mrežu i omogućimo svim zemljama dobre pravce snabdijevanja.

U svjetlu ovih dešavanja u svijetu, projekat na Krku, kaže Zovko, se pokazao izuzetno dobrim jer daje sigurnost, ne samo Hrvatske, nego i regije.

– Hrvatska sada ima oko 25% vlastite proizvodnje, međutim nedostaje 75% da bi zadovoljila vlastite potrebe. Najskuplje je nemati infrastrukturu i ne divezifikovati izvore u svom portfelju, jer cijene energije skaču. Tarifa koja omogućava diverzifikaciju infrastrukture je bitno manja u odnosu na cijenu koju sada vidimo na tržištu.

Kakvi su planovi Crne Gore?

Crna Gora je svjesna da ako želi ojačati svoj energetski sektor, mora da se okrene i gasu kao stabilnom energentu, poručio je Makro Perunović, državni sekretar za energetiku u Crnoj Gori.

– Gas moramo imati, to je jasno, i svjesni smo da diverzifikaciju pravaca moramo uraditi. Imamo opciju preko TAP-a, zatim Jadransko-jonskog gasovoda, ali mislim da moramo zajedno raditi na svemu tome. Mi kao Crna Gora moramo imati jasne potrebe za gasom, kako bismo aplicirali ka partnerima u Azerbejdžanu.

Početkom ljeta trebalo bi da krene druga faza istraživanja crnogorskog podmorja i potraga za prirodnim gasom. Nedavno je usvojen aneks ugovora, kojim su grčkoj kompaniji Energean data još četiri mjeseca da predstavi novog partnera sa kojim će ući u projekat dodatnog bušenja i istraživanja gasa.

Inače, Elektroprivreda Crne Gore planira izgradnju prvih energetskih postrojenja na gas u Crnoj Gori, pa su raspisali javni poziv za izradu Studije sa razradom tehničkih rešenja i prethodne studije izvodljivosti za gasne elektrane. Studija izdvoljivosti odnosi se na potencijalne gasne elektrane na tri lokacije, i to hibridnu elektranu baziranu na gasnoj turbini snage min 50 MWe u blizini luke Bar sa potencijalnim obnovljivim izvorima, kombinovanu elektranu na gas snage min 150 MWe u sklopu KAP-a u kombinaciji sa potencijalnim obnovljivim izvorima i elektranu na gas snage do 200 MWe u Pljevljima.

Predloženi koncepti elektrana za cilj imaju da se omogući dugoročno korišćenje lokalnih resursa u periodu od minimum 25 godina i u potpunoj saglasnosti s klimatskim pravilima i propisima EU.

– U skladu sa očekivanim procjenama nadamo se da bismo se mogli sa ta tri polja snabdijevati narednih 20, 30 godina… Da li će se to ostavriti ili ne, vidjećemo kroz istraživački period u narednih godinu dana – rekao je Perunović.

Iz ugla trgovaca

Dok se trgovci gasom na Zapadu fokusiraju na operativnu efikasnost, uvode algoritme i blokčejn i automatizuju procese, za to vrijeme na Zapadnom Balkanu se dosta kasni i tržište gasa nije liberalizovano u potpunosti, poručio je Milan Terzić iz kompanije MET SRB, dijela švajarskog MET Holdinga, trgovca gasom.

– To znači da regulatorni okvir nije usaglašen sa Trećim energetskim paketom, a tamo gdje je usaglašen ne primjenjuje se u potpunosti. To u praksi znači da imamo ograničen pristup transportnim kapacitetima, neimplementiranje virtuelne tačke, gdje bi trgovci mogli da razmjenjuju prirodni gas, ne postoji SPOT tržište i nije završeno razdvajanje operatora sistema i snabdijevača, a ne pokazuju se ni podaci o prekograničnim tokovima gasa koji se inače objavljuju na tržištima električne energije. Sve ovo ne važi za sve zemlje Zapadnog Balkana, ali za neke važi.

Posljedice toga su, kaže Terzić, da na strani ponude imamo dominantnog snabdijevača, koji samim tim što nema konkurenciju nema ni motivaciju da koriguje cijene, a manjak konkurencije znači manje diverzifikovanih pravaca snabdijevanja, pa su trgovci prinuđeni da traže nove izvore. U takvim situacijama ni potrošači nemaju puno izbora.

– Situacija na SPOT tržištima nije najbolja, cijene su divljale usred rada u Ukrajini pa smo 7. marta imali čak cijenu od 3.000 dolara po kubnom metru. Tu cijenu ćemo vjerovatno platiti svi, ne direktno kroz povećanu cijenu gasa, ali kroz inflaciju, javni svanbdijevači će se zaduživati, da bi finansirali taj prostor izmežu potrošača i dobavljača. Liberalizacijom bi se korigovale cijene na tržištu.

Ako nema liberalizacije, smatra Terzić, nema ni motivacije da se investira u zemlju koja nema liberalizovano tržište, jer investitori ne mogu računati na slobodan izbor snabdijevača.

– Otvaranje tržišta prirodnog gasa je gorak kolač koji svi moraju da progutaju, i što ga prije svarimo, to će biti bolje za nas, i tržišta će prije doći u tu zreliju fazu. Onda će i trgovci i potrošači imati koristi od otvaranja – poručio je Terzić.

Podsjetimo, Samit energetike Trebinje 2022 održan je od 16. do 18. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.

Portal eKapija bio je medijski sponzor Samita. O učesnicima i temama Samita čitajte OVDJE.

Teodora Brnjoš

Samit Energetike Trebinje 2022

16. 17. i 18. mart 2022. godine

J.U. Kulturni centar Trebinje

Popunite obrazac za akreditaciju medija



Zvanična aplikacija samita